Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - siječanj 2017
nedjelja, siječanj 29, 2017



Regionalni portal za vrijeme i meteorologiju započeo je s radom 2008. Možete ga pronaći ovdje:

http://www.istramet.hr/

Nalaze se i na fejsu:

https://www.facebook.com/istramet/

Rad malene grupe entuzijasta od samog početka prati veliki broj ljudi u Istri, a odaziv na akciju započetu 2009. bio je velik, u Istri je postavljeno niz automatskih meteoroloških postaja. Njihov broj nezaustavljivo raste te je cijela Istra prepuna meteoroloških postaja postavjenih na imanjima onih koji su zainteresirani priključiti se Istrametu nabavom vlastite stanice.

Na slici: Štinjan, pogled na Brijune

swirl @ 11:26 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 22, 2017

Volite li povijest, ali i kritičko promišljanje o „relevantnim“ podacima koje su nametnuli razno razni višestoljetni „izvori“ dodvoravavši se potrebama onodobne politike i crkve toplo preporučujem knjigu.

Osim stvarnih činjenica knjiga sadrži i moguće pretpostavke, ali je i satiričan osvrt na prekrajanje podataka kako bi odgovarali moćnicima.Mada je riječ o razdoblju s kraja 3. i početkom 4. stoljeća,  knjiga vuče paralele s nizom negativnih zbivanja u današnjoj Hrvatskoj. Iz toga možemo samo zaključiti kako „Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada“ pa nas ni mnoga stoljeća nisu opametila.

Naravno, knjiga govori o životu Dioklecijana, rimskog cara koji je uveo niz reformi u tadašnje društvo, izgradio palaču u Splitu, akvadukt kojega i danas Split koristi... ali je u stoljećima nakon njegove smrti pao u nemilost jer ga se  uglavnom poistovjećuje s progonom kršćana. Taj je progon naravno postojao, no upitno je koliko su podaci o njegovoj masovnosti točni kao i koliko je ulogu u njima stvarno odigrao Dioklecijan. Knjiga propitkuje i Svetog Duju, zaštitnika Splita, tko je i da li je uopće postojao s obzirom da ga razni, pa i crkveni, izvori uopće ne bilježe do novijeg razdoblja, kao što ne bilježe niti njegovo stradavanje. Drugi Duje, porijeklom iz Sirije, živio je puno prije no što se Dioklecijan i rodio, pa teško da je stradao od Dioklecijanove ruke. Mučeništvo Svetog Duja, zaštitnika Splita uzima maha u izvorima koji su uslijedili stoljećima nakon Dioklecijanove smrti, kada crkva uzima zamah, prekraja uloge povjesnih ličnosti, ali i masovno uništava kipove Dioklecijana.

Dok su kršćanski izvori masovno ocrnjivali ulogu Dioklecijana, vrlo su blagonakloni Konstantinu, njegovom nasljedniku. Naravno, kršćaninu Konstantinu pritom se „gleda kroz prste“ pa se zanemajuju činjenice da je iz raznih razloga poubijao tisuće i tisuće ljudi, na koncu da je ubio i vlastitog sina Krispa. Pretpostavlja se da je Krisp ubijen u Medulinu, na području Vižule gdje su ostaci bogate rimske vile (link).

Knjiga je savršeno štivo, a bez obzira na tematiku, još ćete se i nasmijati kratkim osvrtima autora na samoga sebe, ali i na nas, čitatelje njegove knjige.

Dakle, moja topla preporuka onima otvorenog uma (ili neispranog mozga) koji žele ili pokušavaju razumom shvatiti svijet oko nas, bez oslanjanja na panegirične „izvore“i dogme .

Izvor slike: „Svijet knjige“ (olakšavajuća mi je okolnost što sam član „Svijeta knjige“ od 1991., a i sama knjiga o Dioklecijanu je kupljena kao jedna od nekoliko u prvom kvartalu 2017.)

swirl @ 17:45 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, siječanj 21, 2017



Nakon Krbavske bitke 1493. Turci su proširili područje napada i pljačke. No Bakar je učvrstio i obnovio svoje zidine, imao je 24 sata na dan stražu koja je nagledala pristup gradu s brda, pa se i dan danas brdo zove Turčin.

Od 1508. do 1616. Bakar napada mletačka vojska no svaki napad bio je neuspješan. Zbog učestalosti napada uskoci se trajno smještaju u bakarski kaštel. Najteži napad desio se 8. kolovoza 1616. Mlečani tada dolaze pred Bakar s 20 galija. Dio mletačkih vojnika uspio se iskrcati na kopno te je i s kopna napadao grad. Bakar je obranila posada iz kaštela pod vodstvom kapetana Ivana Budačkog i uz pomoć pojačanja od 300 ljudi koji su preko Svetog Kuzma došli iz pravca Rijeke. Nakon poraza Mlečana na kopnu, pogađaju i mletački zapovjedni brod te je mletačka vojska poražena.

I danas Bakar njeguje sjećanje na hrabre ljude koji su tada spasili grad te organizira rekonstrukciju tadašnje pomorske bitke.

https://issuu.com/tzbakar/docs/jeste_li_znali_bakar?e=22146394/31935821&fbPageId=475078865979322

swirl @ 15:20 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, siječanj 18, 2017



Blizu Višnjana, kraj skretanja za novu zvjezdarnicu, nalazi se stari hrast medunac. Procjenjuje se da ima preko 160 godina. Viši je od 18 metara.

Nekada je Istra bila jako poznata po njezinim hrastovim šumama, dok je danas sačuvan samo manji dio. Naravno, najpoznatija je Motovunska šuma.

Osim hrasta medunca (Quercus pubescens) tu su i hrast kitnjak (Quercus petraea), lužnjak (Quercus robur), cer (Quercus cerris), crnika (Quercus ilex) te zimzeleni hrast Quercus pseudosuber.

Izvor: istrapedia 

swirl @ 11:15 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, siječanj 6, 2017

 

Ova Nova Vas (jer to nije jedino naselje s ovim imenom u Istri) nalazi se otprilike na pola puta između Poreča i Višnjana. U prapovijesti ovdje su ljudi živjeli u gradinama, a u antici područje je pripadalo parentinskom ageru. Stari zapisi navode godinu 1535. kada je ovdje naseljeno niz pridošlica koji su bježali pred Turcima iz Dalmacije.

U Novoj Vasi nalazi se veća crkva Svetog Roka iz 1853. (slika desno). Sagrađena je na istom mjestu gdje se prije nalazila crkva Svetog Antuna Opata iz 16.st. Na mjesnom groblju (slika lijevo) je manja crkvica Svetog Jeronima iz 16.st. koja je nekada bila župna crkva.

U blizini se nalazi jama Beredine.

Izvor: Zataj(e)na Istra (Srđa Orbanić, Aleksandar Žigant)

swirl @ 12:41 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, siječanj 2, 2017



I Kraljevica je dala niz pomoraca, mnogi su i danas na moru. No vrijedi zabilježiti pomorca Antona Blaževića. Rodio se u Kraljevici 18. veljače 1853., a živio je do 02. travnja 1946. Zapovijedao je jedrenjacima, a zatim parobrodima društva „Adria“. Kao zapovjednik jedrenjaka „Beatrice“ na Atlantiku je spasio posadu švedskog broda „Wilhelm Gunther“ za što je odlikovan od švedskog kralja. No nije to kraj njegovim akcijama spašavanja. Godine 1910. na Jadranu, kao zapovjednik broda „Matlekovicz“, spašava posadu talijanskog jedrenjaka „Teresa II“, a na Sredozemlju grčki parobrod „Cheronea“.

Zbog njegovog znanja i iskustva društvo „Adria“ često ga je slalo na engleske sudove kao vještaka kod pomorskih nesreća.

Izvor: Iz prošlosti Kraljevice (1790-1990)

swirl @ 12:09 |Komentiraj | Komentari: 0