Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - studeni 2013
petak, studeni 29, 2013

Nasuprot Klimnu na Krku, u uvali Soline, nalaze se ostaci još jedne romaničke crkvice, crkvice Svetog Petra.

Prilikom istraživanja okolice i obližnjeg podmorja i ovdje su otkriveni ostaci iz antike; nešto keramike, a ponajviše tegula (krovnih opeka). Otkriveni ostaci iste su vrste kao i crikvenički, a i ovi imaju žig Seksta Metlija Masima iz Salone. Tako se pretpostavlja da je on, osim u Crikvenici, imao keramičarsku radionicu i ovdje, na Krku.

Za crkvu Svetog Petra poznato je da je proširivana u 15.st. Vjerojatno su je proširili Vlasi, pastiri koje je naselio Ivan Frankopan. Sačuvane su isprave pisane glagoljicom o sukobima 1465. i 1468. između novonaseljenih stanovnika i starosjedioca oko ispaše stoke. Proširivanje crkve tako se obrazlaže povećanjem stanovnika. Novonaseljenim stanovnicima najbliža je crkva bila Sveti Petar, no nedovoljno velika te su je vjerojatno stoga i proširili.

No crkvica ima još tajni. U nju su ugrađena (i otkrivena) dva spolija. Oba su ugrađena u južni prozorčić. Jedan je imao pleternu ornamentiku koja odgovara razdoblju od 9.-11.st., drugi je po svojim dekoracijama i stariji. U njega su ucrtana tri križa, što se često kao ornament pojavljuje od 4.st. Srednji križ sa svojim viticama pak odgovara stilu iz 7. ili 8.st. Oba doprozornika temeljito je opisao Branko Fučić. Vrlo je vjerojatno crkvica još starija od ostataka Svetog Petra postojala ovdje i ranije, a od nje potječu ova dva spolija ugrađena u Svetog Petra. Možda je postojala na posve istom mjestu (jer se izrazito često jedna crkva gradila na temeljima starije) ili u blizini – nije poznato.

Izvor: časopis Građevinar 62 (2010) 1

Na slici: detalj iz Klimna

swirl @ 18:29 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 27, 2013
Nasuprot Baške pogled vam puca na otok Prvić. Na njegovom rtu najbližem Krku nalazi se svjetionik Stražica. Nekada je svjetionik imao posadu koja je činila jedino stanovništvo Prvića, no automatizacijom na solarni pogon Prvić je izgubio i ove „stanovnike“. Ovime je Prvić naš najveći nenaseljeni otok. Povremeno ga posjećuju pastiri i pčelari, naravno po ljeti i kupači koji dolaze barkama.

Izložen je buri i spada među najburovitije otoke naše obale.

Stadima ovaca neophodna je i voda, no ma koliko izgledao negostoljubiv na Prviću ima i izvora vode. Prvić je 1972. proglašen zaštićenim botaničkim i ornitološkim rezervatom. Na njemu se gnijezde mnoge ptice: bjeloglavi sup, suri orao, neke vrste patki.... U njegovoj siromašnoj vegetaciji nalazi se čak 17 zaštićenih endemskih biljaka.

Izvor: wikipedia

swirl @ 18:38 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, studeni 23, 2013

Ponor Butori nalazi se na Bujštini, pored mjesta Marušići. Čarobna atmosfera upravo je idealna za šumske pjesnike koji su u 2013. već treći put imali svoj susret upravo na ovom mjestu.

U ponor utječe rječica čija voda prvo čini slap, potom jezero, a zatim se voda gubi pod zemljom. Do sada je podzemni hodnik ispitan u dužini od 500 m te u dubini od 230 m.  

Na nevelikom području tako možete uživati u jezeru, slapu, šumi, ponoru, mahovini koja doslovno visi sa debla. 

 




swirl @ 16:21 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, studeni 21, 2013

U staroj jezgri nalaze se i ostaci Venerinog hrama (1.st.p.n.e.). Otkriveni su slučajno, prilikom rekonstrukcije kuće. Venera, božica ljubavi, smatrala se pramajkom obitelji Julijevaca, a hramovi Venere bili su vrlo rijetki. Dozvolu za gradnju hrama mogao je dati samo pripadnik ove obitelji, čiji je najpoznatiji član bio Cezar. Stoga se smatra da je ili netko od Julijevaca živio u Krku ili je pak u Krku živio netko dovoljno moćan i blizak obitelji da je uspio dobiti dozvolu za gradnju. U blizini hrama nalazio se Forum tako da je hram doista imao izvrsnu lokaciju..

Ukupno je u Europi pronađeno desetak ovakvih hramova. Dvadeset godina prije otkrića ostataka hrama u Krku, samo desetak metara dalje otkriven je natpis o obnovi Venerinog hrama tako da otkriće i nije takvo iznenađenje, i otprije se znamo da je hram u krku postojao.

Izvor i slike: Jutarnji list (link)

swirl @ 23:25 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 17, 2013

Kulu na obali dao je sagraditi knez Nikola Frankopan 1407. godine. O tome govori natpis i grb obitelji. Uklesani su u rimsku stelu koja prikazuje supružnike (slika lijevo), a koja je ugrađena u zid koji gleda prema Krušiji. No cijela stara jezgra Krka ima zidine. Počeli su ih graditi još stari Iliri, kroz povijest su se puno puta obnavljale, ojačavale, a posljednje značajnije popravke učinjene su u 15.st.

Do rimske stele uđite u koktel bar „Volsonis“. Njihova fontana je originalna, nije stara, nije vrijedna u kulturnom smislu, ali je s punim pravom vrijedna posjete. Naime, sastavni je dio fontane mješalica za cement. Uz nju je i ploča s tumačenjem: „Nakon 850 kamiona punih zemlje i kamenja antičke zidine učvršćene su i cementom“.

Kraj zidina i Kule na obali nalazi se i Velika placa, lijep trg. Proučite staru zgradu – vijećnicu na trgu. Nekada je i ova zgrada imala ulogu obrambene kule. Sagrađena je u 15.st., a kroz nju vodila su još jedna vrata u grad. Na istočnom zidu zgrade nalaze se grbovi dužda Augustina Barbariga, a ispod grbova je sat s 24 polja. Sat se spominje prvi put 1538.  Inače, Krk je nekada imao četvero gradskih vrata kojima se moglo ući u grad.

Šećete li po Veloj placi, znajte da je to šetnja poput one na Forumu u Puli, poput one po starom dijelu Fažane.... Ispod vas, ispod poločenog trga, nalazi se arheološko nalazište; ruševine Sv. Stjepana i nekoliko grobova.

Dok arheološko nalazište naravno ne možete vidjeti, možete vidjeti veliku šternu posred Vele place. No, ova šterna nije šterna J. Gornji dio šterne preseljen je na ovu lokaciju iz blizine, gdje je doista postojala šterna. 

 

swirl @ 10:40 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 14, 2013
Ako krenete u šetnju gradom bez knjižica, prospekata, isprintanih stranica s interneta, nema razloga za brigu. Za razliku od niza turističkim mjesta u Hrvatskoj gdje spomenici nisu uopće obilježeni, Krk je prepun malenih edukativnih ploča postavljenih po gradu. Sve ćete znati, a šetnja će biti doslovno šetnja kroz bogatu povijest.

Dolazite li u Krk autom iz smijera Rijeke, na samom ulasku u grad nalazi se kapela Sv. Roka (slika lijevo). Sagradio ju je kanonik Marchese 1515. godine, a do danas je sačuvana u neizmjenjenom obliku. Ispred crkvice je trijem. Slijedite li znak za centar Krka, parkirajte na parkiralištu blizu mora, a dalje ćete znati kamo krenuti... u staru jezgru grada koju više ne možete promašiti.

Šetnja rivom prema gradu dovesti će vas do parkića i krušije (slika dolje desno). Zaustavite se, uz malo mašte dočarati ćete vrijedne žene koje su na Krušiji, na samom ušću ponornice u more, prale rublje. „Praonica rublja“ bila je u „pogonu“ još u 20.st. Do Krušije je i spomenik, upravo posvećen njima (slika dolje lijevo)

Vrlo blizu Krušije nalaze se gradske zidine i kula na obali, a zatim i stara jezgra grada.

 

swirl @ 18:13 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 10, 2013



Sam grad Krk ima povijest dugu tisućljećima. Ovdje su u davnini živjeli Iliri, plemena Japoda i Liburna. Potom su došli Rimljani koji su formirali pravi rimski grad, sa svim njegovim sadržajima i institucijama tipičnima za uređene rimske gradove antike. S antičkog nadgrobnog spomenika iz 4.st. sačuvan je natpis koji je dočaravao ljepotu grada. Glasi „Splendidissima Civitatis Curicta“ ili „Presjajni grad Krk“. Tadašnji Krk imao je raskošne terme, planirane gradske ulice, gradske institucije, forum... O raskoši grada govore do danas sačuvani mozaici, antički spomenici.

Kršćanstvo je na Krk stiglo rano, a vjernici su koristili za molitvu oratorij. Uskoro ga je zamijenila ranokršćanska bazilika, izgrađena na mjestu gdje su bile rimske terme. Ipak i do danas su sačuvani i otkriveni ostaci termi. Krk postaje biskupsko sjedište već 658.g. što je i dan danas.

Srednji vijek je obilježila obitelj Frankopan čiji je kaštel i danas obilježje grada Krka. Kaštel se gradio tijekom nekoliko stoljeća, pregrađivao, pojačavao. Obitelj je vladala Krkom sve do dolaska Venecije. Na vrhuncu moći obitelj je vladala teritorijem veličine koja bi odgovarala polovici Hrvatske. Otok je dospio pod Veneciju 1480. koja je njime vladala sve do raspada 1797. kada započinje vlast Austrije.

swirl @ 14:45 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, studeni 8, 2013

Šećete li Velim Lošinjem, nailaziti ćete na predivne vile, najvećim dijelom vlasnici su im bili naširoko poznati pomorci Velog Lošinja.

Povijest pomoraca počela je još na mletačkim galijama, kada su bili veslači – galioti. No ubrzo su započeli dobivati i znatno važnije (i bolje plaćene) funkcije. Tako je vjerojatno prvi vlasnik broda bio Blaž Gladulić (Blasius Gladulich) na čijoj nadgrobnoj ploči iz 1604. piše da je bio velološinjski paron (vlasnik broda).

Krajem 18.st. u Velom Lošinju bila su čak 24 kapetana. Od mnogobrojnih familija pomorskom tradicijom ističe se i obitelj Petrina. Prvi velološinjski kapetan ove obitelji bio je Petar Petrina (17 st.). Aldebrand Petrina je, početkom 20.st. potukao rekord otplovivši od Trsta do Taltala u Čileu u samo 94 dana.

U pomorstvu ne zaostaje niti Mali lošinj. U doba Austrije upravo je Mali Lošinj dao čak 4 admirala ratne mornarice. Ivan Vitez Skopinić rođen je u Malom Lošinju 1815. godine. Umro je u Veneciji 1898., a u svojem dugom pomorskom stažu postao je i kontraadmiral. Dobio je i titulu viteza.

Federico Marco Fedrigo rođen je u Veneciji 1820., no svoje je školovanje završio u Malom Lošinju. Potomak je lošinjske obitelji, a umro je 1886. I on je bio admiral.

U Malom Lošinju 1858. godine rodio se Emanuel Haracich. Godine 1917. postao je kontraadmiralom. Umro je 1922., a pokopan je u Malom Lošinju.

Još jedan admiral bio je Agostino Tino Straulino, rođen u Malom Lošinju 1914. To više nije bilo doba Austrije, već doba Italije. Plovio je gotovo cijeli život, dobio niz odličja, a u mirovinu je otišao 1972. s činom admirala. Živio je u Rimu, no često je dolazio na Lošinj svojim brodom Kerkyra. Umro je u devedestoj godini u Rimu, a poštujući njegovu želju helikopterom ratne mornarice tijelo ovog pomorca prebačeno je na Lošinj gdje je pokopan u obiteljskoj grobnici.

Izvor: Turistička zajednica Lošinj, Franina i Jurina 2012.

Na slici: Mali Lošinj

swirl @ 18:43 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 3, 2013

U kući gdje je galerija početkom 20.st. živio je moreplovac Franjo Vušković. Bila je onodobna atrakcija u Dobrinju. Posebnog stila gradnje, šarene fasade, odzvanjala je muzikom s gramofona, ali i papagajem koji je stigao u Dobrinj nakon jednog od mnogobrojnih putovanja po morima širom svijeta.

Devedeset godina nakon toga, Peter Infeld iz Beča, jedan od najvećih svjetskih kolekcionara umjetnina, kupuje kuću, vraća je u prvobitno stanje, te uz proširenja danas je ovo izložbeni prostor na 400 m2.

Izvor: TZO Dobrinj, wikipedia

Na slici: glagoljaški natpis iz Dobrinja (samo jedan od nekoliko koje vidite prošećete li po Dobrinju)

swirl @ 17:02 |Komentiraj | Komentari: 0