Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - studeni 2017
nedjelja, studeni 26, 2017

U Istri obitava pepeljasti poskok (Vipera Ammodytes). Na informacije o njemu nabasala sam u okolici Nove Vasi (nad Mirnom), na edukativnoj ploči.

Sam poskok nije velik, ženke su obično nešto manje, muške zmije nešto veće, no dužina im se obično kreće od 60 do 80 cm.

Na vrhu njuške mu je onaj poznati roščić, po kojem lakše prepoznajemo poskoke. Ima dva duga zuba povezana s otrovnom žlijezdom.

Otrov može biti smrtonosan, već ovisno o tome koliko ga je poskok ubrizgao prilikom ugriza te s obzirom na opće zdravstveno stanje čovjeka kojega je napao. No čak i vrlo mali mladi poskoci znaju biti opasni zbog ugriza.

Otrov je hemotoksičan, zgrušava krv i dovodi do šoka. Otok na mjestu ugriza javlja se već 2-3 minute nakon ugriza, uz jak osjećaj boli. Ukoliko otrov ubrizga direktno u mišić tada se on širi još brže tijelom. Najvažnije je podvezati mjesto ugriza kako bi se usporilo širenje otrova i odmah otići liječniku da bi se što prije ubrizgao protuotrov.

Izvor: wikipedia

Slika: objavljena na edukativnoj ploči

swirl @ 12:31 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 24, 2017



Da bi jedna škrta malena parcela postala iole plodna, često je trebalo s nje izvaditi svo kamenje. Nije to bio nimalo lak posao, pogotovo imajući u vidu da se sve to nekada radilo ručno. Izvađene hrpe kamenja itekako su bile korisne: polagano se slagao kamen na kamen i nastajali su suhozidi čija je funkcija bila mnogostruka. Suhozid je činio među vaše parcele, ali je i onemogućavao da zemlju otpuše bura, kao što je parcelu štitio i od erozije. Ukoliko je čestica bila namijenjena ispaši stoke, suhozid je onemogućavao da stoka odluta. Gradnjom kamenih nastamba poput kažuna nastajala je i kamena „kućica“ kao zaštita za vlasnika parcele, za njegovu stoku, ali i za njegove alatke.

Suhozidi su brojni ne samo u Istri nego i u Dalmaciji, na našim otocima, u Lici. Neki kažu da su svi naši suhozidi duži od Kineskog zida i da imaju veću volumen od egipatskih piramida. Naravno, nitko to nije točno izračunao, no doista je riječ o impresivnim duljinama i volumenima.

Izvor: Franina i Jurina 2017. (članak „Suhozidi“ napisala Mirjana Pavletić)

swirl @ 18:44 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 19, 2017



Vozite li cestom od Buja prema Umagu proći ćete kroz Petroviju.  

Poput većine istarskih naselja tako je i ovaj kraj bio naseljen još u antici. Iz antike datira i brončana vojnička diploma, otkrivena početkom 20.st. u mjestu Jeci. Diploma je dodijeljena Luciju Vespeniju Prokulu (vidi link). Osim nje otkriveno je niz amfora, dolija, nadgrobnih spomenika i ostalih nalaza koji pričaju o životu na ovom području u antici. Kod Vilanije okriveni su i ostaci rimske ceste. 

U pisanim dokumentima Petrovija se prvi puta spominje 1210., doduše pod tadašnjim nazivom, Betania.

U 17.st. i u ovaj kraj stiglo je niz izbjeglica koji su bježali pred Osmanlijama iz Dalmacije, a 1647. izgrađena je jednobrodna crkva za stanovnike Petrovije. To je crkva Sv. Stjepana.

 

swirl @ 11:02 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 9, 2017

Vozite li od Buja prema Umagu proći ćete kroz Materadu, maleno mjesto kojim dominira zvonik crkve Blažene Djevice Marije od Snijega. Crkva je izgrađena na mjestu starije crkve iz koje datiraju i dva glagoljička natpisa. Jedan je iz 1531., a drugi iz 1535.

Kada je u 17.st. mjesto opustjelo, u ovaj se kraj doselilo nekoliko obitelji iz Dalmacije, a predvodnik cijele grupe doseljenika bio je jedan član obitelji Tomizza.

Očito je obitelj Tomizza imala veliku ulogu u mjestu, jer je gastald Zorzi Tomizza omogućio proširenje crkve 1664. Ovo je ujedno i godina upisana na pročelju crkve.

Crkva je produžena i 1941. kada je srušena loža koja je ujedno bila i jedina loža u ovom dijelu Istre. Zvonik je znatno viši, a njegov vrh nikada nije u potpunosti dovršen.

U mjestu je pokopan i slavni pisac Fulvio Tomizza. Rođen je 1935. u obližnjim Juricanima, umro je 1999. u Trstu no pokopan je u Materadi po njegovoj želji.

Naziv mjesta vjerojatno je nastao od „massa“ ili „matta“, termina kojim se označavala veća agrarna jedinica antičkog agrarnog posjeda.

U pisanim dokumentima na spomen Materade nailazimo u zemljopisnom opisu arapskog geografa Abu-Abdulaha-Mohameda El-Idrisia iz 1153. godine.

Izvor: Umag – Savudrija, Povijest i kultura (Niki Fachin), Istrapedia, Zataj(e)na Istra (Srđa Orbanić, Aleksandar Žigant)

swirl @ 19:53 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare