Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - veljača 2014
utorak, veljača 25, 2014

Akustičkim pomagalima kojima su oglašavali važne događaje služili su se u poprilično dalekoj prošlosti stari Egipćani, pa Grci, Rimljani.... Prva crkvena zvona izleda da se pojavljuju tek u 6.st. U ovoj fazi koristila su se isključivo za buđenje redovnika. Tek dekretom pape Sabinijana iz 604. godine zvona su se počela koristiti za oglašavanje vjerskih obreda.

Naziv campana (zvono) nastaje tek u 8.st. Naime 757. ugrađena su prva zvona na zvonik Sv. Petra u Rimu. Zvona su načinjena u gradu Noli, u pokrajini Kampanji.

U Istri prijeteća preslica, koje su poslije gotovo neizostavni dio starih crkvica, nastaje u 7.st. Takvu je primjerice imala crkvica Sv. Maura kraj Bala. Preslice u kojima su bila zvona, postaju masovno građene u Istri tek tijekom 12.st. pa nadalje.

Postaje i pravilo da ljevači zvona upisuju u zvono svoje ime, godinu izrade te darovatelja zvona. Ovime je najčešće moguće pratiti i kada je koje zvono izrađeno, tko ga je lijevao, tko je bio lokalni bogataš koji je platio zvono i donirao ga crkvi. Dok je najstarije zvono u Hrvatskoj ono u Šibeniku iz 1266., u Istri su najstarija zvona zvono Sv. Jurja u Sovinjaku te Sv. Trojstva iz Bresta pod Žbevnicom.

Jedno istarsko zvono nalazi se danas u Matropolitan Museum of Art u New York-u. Zvono je ljevano 1411., a nalazilo se u Ližnjanu.

Jedno od vrlo starih zvona nalazilo se u Puli, u crkvi Sv. Tome koja danas više ne postoji (nalazila se u parku kraj pulske katedrale). Crkva je postojala do 1657., a zvono je iz 1425.

Izvor: Franina i Jurina 2014.

Slika: Preslica, mjesto Cere

swirl @ 22:38 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 23, 2014

Vozite li od Pule prema Ližnjanu proći ćete kroz Šišan, mjesto poprilično razvučeno uz cestu.

Mjestom dominiraju zvonik i jednobrodna župna crkva Sv. Feliksa i Fortunata. Crkva je sagrađena 1527., no kako to obično biva sagrađena je na mjestu gdje je prije postojala starija crkva. Ima vrijedan inventar, a u crkvi je Bogorodica s Djetetom (1480.) iz srušene crkve Blažene Djevice Marije na Svetici.

Svetica je  brežuljak jugoistočno od Šišana. Uz Sveticu i nekadašnju crkvicu vezana je i legenda. Legenda kaže kako je mlada djevojka bila obećana zmaju, no i nju i cijelo selo od razljućenog zmaja uspio je spasiti otac djevojke. Još početkom 20.st. svake godine 3. svibnja šišanci su odlazili na Sveticu u procesiji.

U prapovijesti na području Šišana nalazile su se gradine, a cijeli je kraj bio naseljen i u doba antike. Tako su uz more postojale antičke vile, a nerijetko se i danas na ovome području može pronaći koji ostatak rimskih građevina. Šišan je u srednjem vijeku bio poprilično moćan gradić. Iz ovoga razdoblja sačuvano je do danas nekoliko tipičnih kuća za ovo razdoblje.

U Šišanu je i jednobrodna crkva Sv. Trojstva iz 1450. u kojoj je otkriven glagoljaški grafit.

Vrijednost Šišana je dugačka potpuno divlja obala dugačka nekoliko kilometara, od Šišana do Ližnjana i uvale Kuj (link).

Izvor: Istrapedia, Franina i Jurina 2014.

Na slici: crkva Sv. Feliksa i Fortunata

swirl @ 16:43 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, veljača 21, 2014

 

Centar nekadašnjeg naselja (link) činila je velika crkva Sv. Jurja. Zvonik crkve nedavno je obnovljen, pa dominira brežuljkom gdje se nalaze ostaci kaštela. Vidite ga kada prolazite starom cestom kroz Hreljin u smjeru Križišća (mislim da se vidi i s nove ceste). Zvonik je nekada imao i ulogu obrambene kule. Crkva je prvo bila jednobrodna, a naknadno je proširivana. Pretpostavlja se da su crkva i zvonik izgrađeni negdje u 13.st. kada je započeo procvat srednjevjekovnog Hreljina.

Uz crkvu se nalazi i mala kapela Sv. Marije, sagrađena 1699. godine. Posvećena je 1701. godine, a posvetio ju je tadašnji senjsko-modruški biskup Martin Brajković. Kapela je  potom obnovljena i 1825. Godine, a najnoviju obnovu, naravno učinjenu u suradnji s konzervatorima omogućio je Grad Bakar 2008. I prije obnove stanovnici Hreljina obilazili su kapelicu, a svake godine 08. kolovoza na blagdan Gospe Snježne u kapelici se održava misno slavlje.

Prije nje je na istom mjestu bila kapela Sv. Stjepana.   

Na slikama: kapela Sv. Marije (lijevo), zvonik Sv. Jurja (desno)

swirl @ 18:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 16, 2014

Krčki natpis je ulomak veće kamene ploče pisan oblom glagoljicom. Nađen je u samom gradu Krku pa je zato i nazvan Krčkim natpisom. Nastao je negdje u 11.st. čime je jedan od najstarijih glagoljaških spomenika. Krčki natpis čak je i stariji od Bašćanske ploče (link). Ulomak se nalazi ugrađen u zid kanoničke kuće u Krku.

Na natpisu piše:

„SE ZIDA MAJ OPAT I RADONJA, RUGOTA, DOBROSLAV”

odnosno spominju se čak tri stara hrvatska imena: Radonja, Rugota i Dobroslav. Kako natpis spominje gradnju samostana, vrijednost natpisa time je i veća  jer dokazuje kako je u 11.st. osim latinskih samostana postojao i jedan samostan glagoljaša.

Na slici: Krk

swirl @ 22:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, veljača 14, 2014



Neki biskup na Krku pripovijedao je ovu legendu koja se potom prenosila s koljena na koljeno. Vjerojatno je riječ o biskupu Francescu Teodoru Gennaru koji je živio u 17.st. No stanovnici Krka nisu je baš ozbiljno shvatili. Štoviše počeli su se međusobno pozdravljati smrtnim grijehom koji je bio „prišiven“ upravo za ono mjesto od kuda su pa su tako svi znali tko je od kuda. Dobrinju je „prišivena“ oholost, Omišlju škrtost, Dubašici bludnost, Poljici srditost, Baški zavist, Vrbniku lijenost, a gradu Krku proždrljivost.

Izvor: Mitovi i legende Istre i Kvarnera

swirl @ 16:12 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
utorak, veljača 11, 2014



Da bi znali kakvo će biti vrijeme ljudi su pribjegavali raznim metodama, vjerovanjima i slično. Kako god, uglavnom su znali poprilično dobro prognozirati vrijeme.

Kada je zalazak sunca crven, vjerovalo se da će biti lijepo vrijeme. No ukoliko je izlazak sunca pun crvenila – dolazi kiša.

Ako su se kosovi zadržavali na tlu, bio je to znak da će potrajati hladno vrijeme. Ako su pak letjeli mislilo se da će zatopliti. Nakon dva jutra s puno mraza govorilo se „Dvo mraza, treti – doš“ (nakon dva jutarnja mraza treće jutro dolazi kiša).

Ako bi pao rani snijeg, dok je trava još zelena, vjerovalo se da će zima biti blaga. Od 13. do 25. prosinca (od Sv. Lucije do Božića) svaki se dan pamtilo kakvo je bilo vrijeme jer se vjerovalo da će vrijeme ovih 12 dana pokazati kakvo će biti vrijeme u 12 mjeseci iduće godine.

Ukoliko bi veliki broj muha ušao u kuću – znalo se da dolazi loše vrijeme.

No među ovim vjerovanjima koja su u velikom broju sačuvana do danas (a mnoga i poprilično precizno prognoziraju vremenske promjene) postojalo je niz drugih „metoda“. Ako bi se noću iznenada oglasio pijetao brojilo se koliko je puta kukurikao. Ako je broj kukurikanja bio neparan mislilo se da dolazi promjena vremena, a ako je broj bio paran – vjerovalo se da se vrijeme neće mijenjati....

Izvor: Narodni običaji Labinšćine, Božo Glavičić

Na slici: lipanj 2013., nevrijeme kraj Brijuna

swirl @ 22:57 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, veljača 8, 2014



Na rivi Malog Lošinja nalazi se spomenik Josipu Kašmanu, svjetski poznatom baritonu. Rođen je u Malom Lošinju 1850. godine.

Kašman je u Padovi studirao pravo, a pjevanje je učio u Zagrebu kod Ivana Zajca te u Milanu. U Zagrebu je nastupao već 1869., s devetnaest godina. Godinu dana kasnije pjevao je naslovnu ulogu u operi „Mislav“ Ivana Zajca. Nastupao je u nizu europskih gradova, otpjevavši predivne arije. Umro je u Rimu 1925. godine.

Izvor: Turistička zajednica Malog Lošinja

swirl @ 16:38 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, veljača 5, 2014

Bašćanska ploča nađena na otoku Krku u Jurandvoru (vidi link) prva spominje kralja hrvatskoga odnosno hrvatsko nacionalno ime. Svjedoči i o tome da je hrvatski kralj Zvonimir imao vlast i na otoku Krku.

Legenda govori o tome kako je kralj Zvonimir sa svojom svitom doplovio do otoka Krka. Stigavši na krk, domaćim se ljudima obratio čakavicom. Tamo je izgradio dvorac pod brdom Hlam, a dao je sagraditi i crkvicu Svete Lucije na čijem je zvoniku uklesan njegov grb i gdje je nađena Bašćanska ploča.

Uz kralja Zvonimira vezana je i legenda o njegovoj kletvi koja je donijela hrvatima nesreću. Legenda kaže kako se bizantski car Aleksije I. Komnen obratio papi Urbanu II. za pomoć u oslobađanju Jeruzalema od Turaka. Papinom apelu odazvao se Zvonimir koji je okupio ljude kod Knina u mjestu Kosovo (danas Biskupija). No ljudi nisu željeli u rat i ubili su kralja Zvonimira. Bilo je to 20. travnja 1089. Legenda kaže da je, dok je umirao, Zvonimir prokleo narod na 900 godina nesreće. Legenda o njegovoj smrti spominje se u nekoliko povjesnih dokumenata. Mnogi smatraju da kralj Zvonimir nije ubijen no...

Izvor: wikipedia, Mitovi i legende Istre i Kvarnera

Na slici: ostaci antičke vile rustike kraj opatije Svete Lucije u Jurandvoru (link)

swirl @ 18:48 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
subota, veljača 1, 2014



Prije stotinjak godina na mjestu današnje velebne zgrade Fine na Giardinima nalazila se stambena dvokatnica. U doba Italije kuća je srušena, a na njezinom mjestu podignuta je velika zgrada „Palazzo della Banca d'Italia“ visine 24 m. Ovaj natpis bio je uklesan iznad glavnog ulaza u zgradu. Zgrada je sagrađena od istarskog bijelog kamena. Kada je sagrađena, na vrhu je bio toranj. U Jugoslaviji to je postala Narodna banka, a na vrh pročelja montirana su skoro 3 metra visoka slova TITO. Slova su nestala nakon otprilike jednog desetljeća, a Pula je bila preplavljena tihim šaputanjem o nestanku slova. Narodna vlast je primirila situaciju pustivši u opticaj verziju da je slova porušila bura ;)

Širenjem zgrade naknadno se i toranj na vrhu zatvorio i postao radni prostor, a isto se desilo i lođama na prvom katu. A nazivi su se i dalje nizali: SDK, ZAP, FINA...

Izvor: Sto godina pulskih vizura, Franc Branko Ancelj

swirl @ 14:31 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare