Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - ožujak 2016
srijeda, ožujak 23, 2016

Ma koliko god Pazinčica djeluje benigno ljeti, ili u drugim razdobljima kada nema puno kiše, ta mala riječica može napraviti čuda. Kod velikih kiša važno je znati da joj je „usko grlo“ njezino poniranje (Pazinčica ponire u Pazinsku jamu). Kada je puno kiše, ovaj prirodni sifon nedovoljan je, velike količine vode počinju formirati jezero koje se ponekad može protezati i po 3 km u dužinu (link).

15. listopada 1896. voda u Pazinskoj jami dosegla je 240 m nadmorske visine i nalazila se samo 30 m ispod razine na kojoj se nalazi pazinski kaštel. Dana 28. ožujka 1928. Pazinčica je poplavila nekoliko mlinova, a razina vode u pazinskoj jami iznosila je 221 m nad morem.

Razina je pak dosegla 234 m 25. listopada 1964. U prosincu 1992. poklopile su se velike kiše i uzdignuta površina mora, vodostaj Pazinčice bio je 260 m.

Velika poplava bila je i u listopadu 1993. Najviša razina vode u Pazinu 22. listopada te godine iznosila je 235,89 m nad morem, 2 metra više od poplave iz 1964.

 Izvor: Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine, Milan Sijerković

 

swirl @ 19:29 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, ožujak 16, 2016



Po ljeti najtopliji, po zimi najhladniji grad u Istri, Pazin je mješavina morskih i kopnenih vremenskih obilježja.

Temperatura u Pazinu počela se mjeriti 1884. godine. Od tada je bilo razdoblja, kraćih ili dužih, bez mjerenja, a kontinuirano mjerenje temperature traje od 1949. do danas.

Unatoč tome, postoje stari zapisi, kronike, dokumenti, koji navode neke posebnosti od davnina.

Zna se da je zima 441.-442. bila jako hladna. Zima 1210.-1211. bila je isto posebno hladna, spominje se da su i kanali u Venecije te zime bili skroz zaleđeni. Posljedice oštrih zima na masline, smokve, lozu u Istri zabilježene su 1541., 1562., 1595., 1604., 1709., 1740., 1763.

Za zimu 1607.-1608. postoje zapisi koji navode da se vino ledilo u bačvama, a niz kuća je stradalo kada se počeo topiti led. Očito je to bila jaka, ali i vrlo duga zima.

U novije doba najniža temperatura zabilježena je u Pazinu 8. siječnja 1985., iznosila je -18,7 oC. Dana 16. veljače 1929. temperatura se u Pazinu spustila na – 19,1 oC, dok je na isti dan, ali 1956., iznosila -21,6 oC.

Izvor: Pazin između jutarnje mrzline i podnevne vrućine, Milan Sijerković

swirl @ 17:51 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, ožujak 12, 2016



Uz slavno maleno mjesto Lubenice vezano je nekoliko legendi. Nije niti čudno, pa i same Lubenice djeluju kao savršena inspiracija za nastanak priča i pričica.

Jedna od legendi kaže da je nekada postojalo maleno mjesto Vodiška. Mjesto se nalazilo u blizini mora, a ispod brda Helma. Činjenica jest da danas na tom mjestu postoje neke ruševine. Legenda kaže da su jednog dana u Vodišku ušli gusari, sve opljačkali i poubijali sve stanovnike. Preživjeli su samo otac i sin, koji su zbog straha od ponovnog napada gusara, osnovali novo mjesto na samom vrhu brda. Po toj legendi upravo su tako nastale Lubenice.

Jedna legenda nastala je oko imena samog mjesta. Kao i toliko legendi po svijetu, i ona spominje zabranjenu ljubav, ljubav dvoje mladih koju su branile njihove obitelji. Nesretni mladi skočili su u smrt s visoke stijene. U spomen na njihovu ljubav nastao je naziv Ljubljenice koji se s vremenom izmijenio u Lubenice.

I još jedna legenda oko tajanstvenih Lubenica vezana je za zabranjenu ljubav. Po ovoj legendi Ljubica, kraljevska kći iz Osora, zbog svoje nesretne ljubavi pobjegla je iz Osora (ili ju je otac izbacio) i naselila se na vrhu hridi. Po ovoj legendi nastao je naziv Ljubenice, u spomen na Ljubicu, koje se zatim vremenom izmijenilo u Lubenice.

Izvor. Franina i Jurina 2016. (tekst „Lubenice – dragulj na otoku Cresu“ napisao Branko Šuljić)

swirl @ 17:30 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, ožujak 6, 2016



O centurijaciji područja već sam pisala ovdje (link). Riječ je o podjeli zemlje na manje posjede na područjima koja su bila pod vlašću antičkog Rima. Granice kolonija Pule i Poreča iz antičkog doba kasnije su se podudarale s granicama osnovanih biskupija.

Računa se da je na početku kolonija Parentij (Poreč), koja je bila na 35.000 ha, bila podijeljena na 700 centurija. Pulska kolonija imala je veću površinu (50.000 ha) i bila je podijeljena na 1.100 centurija.

Naziv juger nastao je od riječi «iugum» koja znači jaram, a veličina jednog jugera je odgovarala površini koju je par volova mogao izorati u jednom danu.

Zemlja se dodjeljivala ratnim veteranima, raznim moćnicima. Naravno da je veličina dodijeljene čestice ovisila o zaslugama.

U doba Cezara računa se da je jedna centurija imala 50 jugera. U fazi kasne republike centurija je sadržavala po 200 jugera.

Statistički, uzme li se u obzir broj posjeda i veličina područja računa se da je Poreč imao oko 25.000 ruralnog stanovništa u okolici, dok je sam grad imao oko 1.500 stanovnika. Antički grad Pula imao je oko 4.000 stanovnika dok je u okolici živjelo oko 40.000 ljudi.

Izvor: Istra od Epulona do Dioklecijana, Alka Starac

Slika: suhozid na Vodnjanštini

swirl @ 15:29 |Komentiraj | Komentari: 0