Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - travanj 2015
subota, travanj 25, 2015



Godine 1876. dovršena je dionica pruge koja od Divače vodi do Pule i konačno je Pula dobila vlak. Još četrdesetih godina 19.st. Austrija je intenzivirala gradnju pruge kako bi sve djelove tadašnje države dobro povezala. Naravno kako je započelo zlatno doba Pule trebalo je napraviti i dobru vezu između Pule i ostatka tadašnje države.

Kolodvor je sagrađen podno Monteghira, tada još nepošumljenog brežuljka na kojem se nalazi pulsko groblje.

Kako je na mjestu velikog rotora (Trg na mostu) još bio mandrač, stanovnicima Pule je bilo poprilično komplicirano stići do kolodvora. Trebali su ili zaobilaziti mandrač, pješice ili kolima, po vrlo lošoj cesti ili su pak na gradskoj rivi sjedali u taxi-barku koja bi ih dovela pred samu zgradu kolodvora.

Ubrzo su započeli radovi isušivanja mandrača i uređenja prostora i ceste čime je nastao između kolodvora i jezgre grada novi prostor. Tada počinje razvoj i ovoga dijela grada. Sagrađene su stambene zgrade i secesijske vile Muenz, hotel kojega su nekada posjećivali vrlo bogati gosti, sređena je široka cesta i drvored te je konačno i kolodvorska zgrada bila „bliže“ stanovnicima Pule. Uvedena je i tramvajska linija pa se i tramvajem moglo stići do kolodvora.

Između 1. i 2. svjetskog rata postojali su planovi da se izgradi novi kolodvor, bliže gradu, čije bi dimenzije odgovarale gradu Puli. Od toga se odustalo. Danas se o tome niti ne priča jer rijetki dolaze u Pulu vlakom. Uostalom kolodvor u Puli jedini je koji nije uopće povezan s ostatkom Hrvatske. U razno raznim predizbornim kampanja ponekad se spominjao plan povezivanja Istre s ostatkom hrvatskih željeznica. No ostalo je upravo na tome, na predizbornim obećanjima.

Izvor: Sto godina pulskih vizura, Franc Branko Ancelj 

swirl @ 23:36 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, travanj 18, 2015

U Budicinovoj ulici u Puli nalazi se i vila Horthy. Vlasnik joj je bio Miklos Horthy de Nagybanya, koji je postao najmlađi austrougarski kontraadmiral. U svakom slučaju Horthy je kontroverzna ličnost mađarske povijesti.

Horthy je rođen 1868. u Mađarskoj. U 14. godini započeo je školovanje u Rijeci, na austrougarskoj pomorskoj akademiji. Kao pouzdan čovjek, osobni ađutant Franje Josipa I od 19.11.-1914., te sposoban časnik ratne mornarice Horthy ubrzano napreduje u karijeri. U 1. svjetskom ratu postao je admiral. Po završetku rata vratio se u Mađarsku i predvodio je kontrarevoluciju u kojoj je pobijedio komuniste pod vodstvom Bele Kuna. Godine 1920. proglašen je vladarem Mađarske, a 1921. onemogućio je povratak na vlast bivšeg cara Austrije i kralja Mađarske. Pod njegovom vladavinom Mađarska je postala prva zemlja nakon 1. svjetskog rata u kojoj je vladala nacionalistička diktatura što je obilježilo i cijelo razdoblje između dva svjetska rata. Krajem tridesetih, s ciljem vraćanja pod Mađarsku djelova koje je Mađarska izgubila u 1. svjetskom ratu, Horty se zbližava s Hitlerom i nacističkom Njemačkom. Pod njegovom vlašću Mađarska sudjeluje u napadima na Rusiju i Jugoslaviju. S obzirom na rezerviranost da ipak blisko podupire i sudjeluje u njemačkim osvajanjima tijekom 2. svjetskog rata na koncu ipak Njemačka napada Mađarsku u ožujku 1944., dok u listopadu iste godine Horthy proglašava predaju Mađarske. Bio je uhićen te odveden u Bavarsku. Krajem rata uhapsili su ga saveznici, a sudjeluje u Nirnberškom procesu kao svjedok. Po završetku procesa preselio se u Portugal, u Estoril, gdje je živio do smrti 1957.

U doba Austro-Ugarske živio je u Puli. Kao mlađi časnik stanovao je u kući u Via Ostilia 31, a zna se da je stanovao i u dvjema vilama. Nije dokazano no svojedobno se pričalo da je imao stan i u vili Munz.

Do preseljenja u vilu Horthy živio je u vili Martinz. Čim je sagrađena, seli se u vilu Horty gdje je živio do 1918. kada je napustio Pulu. Vila Horthy mješavina je različitih stilova, odudara od ostalih raskošnih vila sagrađenih u Puli u ovom razdoblju. Nalazila se u kvartu Pule gdje su početkom 20.st. nicale mnogobrojne vile tadašnjih moćnika. Oko vile nalazio se predivno uređen vrt. Šuška se da su u vrtu postojala vrata kojim su u vilu neopaženo mogli dolaziti posjetioci (i posjetiteljice).

Izvor: wikipedia (link), Austrougarske vile i kuće u Puli – vraćanje memorije gradu (Branko Perović)

swirl @ 16:22 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, travanj 11, 2015

Prvi puta je malena izložba arheoloških spomenika u hramu postavljena 1802. Dao ju je postaviti Marmont u doba kratkotrajne vlasti Napoleona u Istri.

Neki od tih izložaka i danas su na istom mjestu.

Među njima je i nekoliko nadgrobnih spomenika: nadgrobna stela bračnog para Kvinta Labijena Molija i supruge Akvilije Tercije, nadgrobni spomenik Polencije Procese – oslobođenice pulske općine. Njezin je spomenik dao izraditi njezin suprug koji je bio rob, također u službi pulske općine. Izloženi su sačuvani djelovi nekih nadgrobnih spomenika no nije poznato o kojem je pokojniku riječ.

Izložen je i bazen fontane posvećene vodenim božanstvima – najadama, ploča fontane s prikazom Meduze... Tu je i dio carskog kipa; od cara je sačuvana samo noga. Jedan kip prikazuje carski torzo. Kip je otkriven na mjestu gdje je postojalo veliko rimsko kazalište na Monte Zaru. Sačuvan je i dio kipa koji prikazuje cara (desna noga te stopalo lijeve), a ispod cara kleči rob znatno manjih dimenzija. Izloženo je niz glava izrađenih od kamena. Jedan je prikaz i egipatske božice Hator. Izvorno se nalazio kao sastavni dio obloge amfiteatra.

Kako je Rimsko Carstvo brzo raslo, često su sastavni dio vjerovanja postajali i kultovi s osvojenih područja ili pak područja s kojima je Rim puno kontaktirao. Tako je osim Hator, izložena i mala figurica Izide, egipatskog božanstva koja se vremenom stopila s rimskom božicom Fortunom. Tako kipić ima obilježje i Izide na glavi, ali i Fortune u rukama.

Izloženo je i niz malenih figurica. Najčešće je riječ o figurama od bronce koje su u antici štovali stanovnici Pule u svojim malim kućnim svetištima.

Naravno, ovo je samo maleni dio od izloženih eksponata. Izložbu vrijedi pogledati, a i pažljivo proučiti hram iznutra.

Izvor: Augustov hram, Alka Starac

swirl @ 14:28 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, travanj 6, 2015



Znate li da je sredinom 19.st. ovaj maleni trg bio drugi po važnosti u Puli? Najveći trg je naravno Forum, naslijeđen još iz antičkog doba. Danas je ipak znatno izmijenjen i manji, jer je gradnja polagano zauzimala dimenzije Foruma u antici.

Danteov trg je maleni trg s fontanom ispred crkve Gospe od Milosrđa.

Kako to već biva i danas, trg je promijenio nekoliko naziva. Prvo je bio Pian della Madonna, pa Piazzale delle scuole comunali, Piazza della legna. Zatim je dobio (prvi put) ime po Danteu, da bi nakon 2. svjetskog rata postao Trg narodne revolucije. Tek krajem 20.st. vraća mu se naziv Danteov trg.

I izgled trga se mijenja. Mada ni danas nije velik, nekada je bio i manji. Između fontane i zgrade pošte nalazile su se nekada gradske zidine. Srušene su tek 1856. kada je trg „prodisao“, dobio malo više prostora.

Uz trg su crkva, koja je toliko stara da je još 1389. prvi puta preuređena. Poslije požara 1858. ponovno je trebala preuređenje, kada je znatno produžena, sve do Ulice Sergijevaca.  Godine 1854. do crkve je Pula dobila prvo kazalište. Zamislite svečane haljine koje su šetale trgom da bi se ukazale na kazališnoj predstavi?

Gradnjom škole 1867. trg je dobio konačne dimenzije.

Na mjestu današnje pošte nalazila se stara poštanska zgrada. Srušena je i 1933., po nacrtu A. Mazzonia, sagrađena je nova velika pošta, koju bi vrijedilo posjetiti. Možda nije toliko lijepa izvana no predstavlja arhitektonsko blago.

Posred Danteovog trga postavljena je Demartinijeva fontana. Osim njezine ljepote bila je potrebna stanovnicima grada kao izvor vode. Tek po uvođenju vodovoda u svaki dom gubi ovu funkciju.

Fontana je, naravno po diktatu politike, srušena između dva svjetska rata i zamijenjena novom, koja, začudo, stoji i danas.

Izvor: Sto godina pulskih vizura (Franc Branko Ancelj)

swirl @ 22:39 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
nedjelja, travanj 5, 2015

Jedna je to od zgrada kraj slavuluka, na Portarati, a stariji stanovnici Pule i danas je zovu „starom robnom kućom“. Pamte je dok je u njoj doista bila robna kuća.

No povijest ove zgrade puno je duža. Kuća je bila bočno krilo zgrade koja se i danas nalazi u Laginjinoj ulici. Dok je glavna zgrada u Laginjinoj imala dva kata, ovo krilo kao i drugo bočno krilo s druge strane središnje zgrade imali su po jedan kat.

Za Austrije u zgradi se nalazila popularna kavana omiljena tadašnjim stanovnicima Pule. Zvala se „Sezession“. Na samom uglu bilo je jedno od prvih kina u Puli.

Nakon 1. svjetskog rata zgrada je i dalje bila kavana, no adaptacijom je razdvojena od nekadašnjeg centralnog dijela zgrade. Prozori su uvećani, kosi krov je nestao, te je na vrhu napravljena terasa.

Nakon 2. svjetskog rata zgrada je promijenila ulogu, postala je robna kuća kako je i danas neki zovu. Sedamdesetih je za ovu namjenu postala premalena pa se robna kuća preselila na drugu lokaciju, da bi u ovoj zgradi bila otvorena prodavaonica namještaja.

Krajem 20.st., tijekom preuređenja Portarate, ponovno je zgrada adaptirana i tada je dobila današnji izgled. Dodao se još jedan kat, a na vrhu je napravljena nova terasa.

Kada govorimo o kinu, prvi film u Puli gledao se u kazalištu Ciscutti u studenom 1896., no zbog mnogobrojnim tehničkih smetnji gledatelji nisu bili fascinirani. Samo 3 mjeseca kasnije na Carskoj livadi u Carskoj šumi (Šijanska šuma) Georg Hengel organizirao je desetodnevni spektakl tijekom kojeg su mnogi vidjeli skoro sve do tada snimljene filmove. Ovo je bio svojevrsni boom koji je rezultirao da se 1906. otvaraju prvi kinematografi u Puli. Već 1908. Pula ima čak 4 kina. Prvo je bilo upravo u zgradi na uglu Portarate, zvalo se Excelsior, da bi već krajem iste godine promijenilo naziv u „Minerva“. Kroz 20.st. kina su se zatvarala, otvarala, premiještala, povećavala. Ulazak u Jugoslaviju Pula je dočekala s 5 kino dvorana od čega su tri bila na Giardinima.

Izvori: Sto godina pulskih vizura (Franc Branko Ancelj

swirl @ 00:02 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare