Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - travanj 2016
srijeda, travanj 27, 2016



Kao klinku, ako je slučajno bilo loše vrijeme pa se nije moglo ići na kupanje, tata bi me znao odvesti u uvalu Črišnjevo. Tu je uvijek bilo živo, kolone auta, često s kamp kućicama, čekale su na ukrcaj na trajekt za Krk. Bilo je veselo i kupati se u Črišnjevu, svaki polazak/dolazak trajekta značio je i solidne valove.

Izrada studija o mostu, pa čak i gradnji tunela ispod mora (zvuči li poznato?) započele su 1960. Odabran je projekt mosta koji vodi na Krk preko otočića Svetog Marka. Projektant je Ilija Stojadinović iz Beograda sa suradnicima Vukanom Njaguljom i Bojanom Možine.

Radovi su započeli 1976., a most je otvoren 19. srpnja 1980.

Most je dug 1430 m. Betonski luk od kopna do Svetog Marka iznosi 390 metara te je, u trenutku izgradnje, bio najveći most te vrste u svijetu, za 85 m duži od mosta u Sydneyu. Mada ga je 1995. pretekao most u Kini, ovaj je luk i dalje najduži armirani betonski luk u svijetu.

Izvor: wikipedia (link)

swirl @ 12:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, travanj 24, 2016

Malo koji grad u svijetu može se pohvaliti da se uz njegov arheološki muzej (i ispod njega) kriju priče iz daleke prošlosti. Naravno, Pula se može pohvaliti i ovime.

S kraja 19.st., kako je započela izgradnja Pule u doba Austrije, datiraju prvi zapisi o pronađenim predmetima i nekropoli na području oko Herkulovih vrata. Poznato je da se pretpovijesna gradina nalazila upravo na brežuljku gdje je i danas najstariji dio grada, no nastanak Rimske Pule, potom izgradnja kaštela, a zatim razvoj austro-ugarske Pule uglavnom su unišlili nalaze iz davnine.

Godine 2007. ispitivala se statika zgrade u kojoj je Arheološki muzej Istre, te su uz južni zid zgrade iskopane dvije arheološke sonde. Sonda 1 otkrila je čak 5 slojeva, od kojih najviši odgovara antičkoj Puli, a slojevi 5-2 pripadaju prapovjesnoj Puli.

Najstariji sloj (sloj 5.) otkrio je pod nekadašnje nastambe te ostatke male kružne peći. Po broju nalaza očito se prostor oko peći vrlo intenzivno koristio. Otkriveni su ostaci niza posuda u kojima se pripremala hrana, pa i ostaci hrane; ribe, divljač, školjke. Nađena je i igla izrađena od kosti, koja je vjerojatno koristila krpanju mreža za ribolov. Neke školjke imale su probušenu rupicu, očito su se naknadno koristile za izradu nakita. Nastamba je pripadala zemljoradnicima, jer su u ovom najstarijem sloju pronađene motičice izrađene od jelenjih rogova kao i žrvnjevi. Preli su tkaninu, no proizvodili i sami keramiku. Među ostacima keramike otkriveni su i ostaci 21 minijaturne keramičke posudice. Svrha ovih posudica nije potpuno upoznata: neki smatraju da su imale kultnu ulogu, neki pak misle da su bile učinjene za djecu, a neki da su imale funkciju kod taljenja metala. Po nalazima ovaj najstariji sloj sonde datiran je u razdoblje od 9-8.st.p.n.e. Ovaj najstariji sloj završava pepelom, pa zatim nasipanim kamenjem kojim započinje četvrti sloj sonde. Očito je najstarija nastamba (sloj 5. sonde) stradala u požaru pa su isti stanovnici na istom mjestu sagradili novu nastambu i nastavili život na isti način. Noviji sloj donosi samo neke manje novine. Četvrti sloj očito je nastao odmah po stradavanju najstarije nastambe, odgovara istom razdoblju, a traje do 7.st.p.n.e.

U 6.st.p.n.e. iz nepoznatog razloga više ne postoji nastamba nego se na istom mjestu nalazi nekropola koja čini treći sloj arheološke sonde. Otkrivena su 3 žarna groba. Jedan žarni grob otkrio je ostatke žene nepoznate dobi, drugi ostatke muškarca u dobi od četrdesetak godina, a treći ostatke djeteta u dobi od 1-3 godine, koji je po uvoznom luksuznom vrčiću koji je korišten kao žara te nakitu nađenom uz ostatke očito pripadao nekoj imućnijoj obitelji.

Drugi sloj ponovno otkriva ostatke života i aktivnosti tadašnje svakodnevice, tako da se na istom mjestu više ne nalazi nekropola.

Prvi sloj, iz rimskog doba, započinje polaganjem drenažnog sloja kojeg čine amfore posebno polagane baš za tu svrhu. Naime, amfore su, uz mnogobrojne funkcije, imale veliku ulogu u antičkom graditeljstvu. Za drenažu polagale su se obrnuto okrenute, šiljcima prema gore, jedna uz drugu, kako bi onemogućavale prodor vlage u zgrade koje su se zatim gradile.Na četiri amfore otkriven je žig. Žigovi su obično označavali mjesto proizvodnje i bili svojevrsna garancija kvalitete amfore. No četvrta je amfora, umjesto žiga s imenom radionice, imala otisnut simbol, kaducej. Datira se po ovom simbolu u razdoblje od 50.-30.g.p.n.e., a vjerojatno je napravljena u radionici u delti rijeke Po.

Izvor: Na početku je bila peć (Katalog br.82. Arheološkog muzeja Istre, Kristina Mihovilović)  

Slika: amfore izložene u amfiteatru

swirl @ 15:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, travanj 12, 2016



Koliko legendi o zakopanom blagu u Istri.... gdje god odete ima neka priča o sakrivenom blagu, ali ima na žalost i „dunstera“ koji doista prčkaju po ruševinama i ostacima istarske prošlosti ne bi li štogod iskopali. Tako je osujećeno niz pokušaja iskopavanja po Dvigradu i njegovom, ne toliko očuvanom, blizancu Parentinu. Tragači obično ne nađu ono što traže, no ostavljaju za sobom štetu i u nepovrat izgubljene tragove prošlosti.

Jedna od dvigradskih legendi kaže kako su tri tragača zajedno kopali ne bi li našli zakopano blago. Na koncu su otkrili rupu, a u njoj puno zlatnika u posudi. No na vrhu posude sjedio je mali vražičak. Vražičak je počeo zafrkavati tragače za blagom nudeći im blago u zamjenu za njihove duše. Naravno da su tragači ostali nezainteresirani za takvu ili bilo koju drugu trampu. Na koncu su potegnuli vražička za uši ne bi li ga maknuli s blaga. U tom je trenutku u obranu malog vraga došao veliki vrag, opalio svakog od tri tragača šakom, i to tako da je jedan odletio na jedan, drugi na drugi, a treći na treći kraj trokuta kojeg čini istarski poluotok.

 

swirl @ 20:55 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
ponedjeljak, travanj 4, 2016

O nekim antičkim ostacima otkrivenim na području Medulina već sam pisala na blogu (pogledati taglist i kliknuti na "ližnjan i medulin i šišan"). Pola sata vožnje od ribarske luke u Medulinu nalazi se otočić Finera. Na Fineri otkriveni su ostaci antičke velike uljare. Malo bliže prema Medulinu nalazi se otočić Bodulaš. Danas omiljeno mjesto kupača krije ostatke antičkih zgrada i uljare, ali i starokršćanske crkvice koja datira vjerojatno u 6.st.

Antički ostaci nisu samo na otočićima i na kopnu, nalaze se i pod morem. Na Bijeci su, pod morem, otkriveni ostaci 1.500 drvenih stupova i drvene daske. Bili su zakopani šljunkom, ali ih je otkrio rad valova i priredio iznenađenje za lokalnog ronioca Lucia Lorencina te Arheološki muzej Istre kojeg je odmah obavijestio.  Okriveno je da je daska iz razdoblja od 45. p.n.e. do 75.n.e., a stupovi iz 1.st.n.e. Izgleda da se tu u antici nalazio ribnjak. Potopljena je i jedna gospodarska zgrada.

Medulinski zaljev pun je pitanja bez odgovora. Tako je nepoznato zašto se u kampu Kažela nalazi kanal promjera oko 60 cm, nastao u antici. Nije riječ o odvodnim kanalima jer tada bi kanal išao prema moru, dok se on nalazi paralelno s obalom.

Inače Medulinski je zaljev u antici bio toliko gusto naseljen da je broj stanovnika na ovom području bio nekoliko puta veći no danas.

Izvor: Franina i Jurina 2016. (tekst „Antička uljara na napuštenom otoku“ napisao Ratko Radošević)

swirl @ 14:50 |Komentiraj | Komentari: 0