Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - svibanj 2014
utorak, svibanj 27, 2014

Kako duže čitam o povijesti Istre to me više vesele razno razni glagoljaški natpisi na koje naletim u raznim knjigama. Povremeno dobijem i poneki mail gdje me se traži prijevod na glagoljicu i slično i moram vas razočarati, glagoljicu ne znam. No moje nepoznavanje glagoljice ne sprečava me u tome da s interesom pratim prijevode glagoljaških natpisa i ne pokušavam zamisliti što je poneki maleni natpis značio, koju je dramu objašnjavao, koji mu je bio motiv.

U knjizi „Roč i Rošćina" na mnogo mjesta naišla sam na glagoljaške natpise, neki manjeg značaja, tek potpis nekog popa glagoljaša, a neki su prepuni dramatičnih događaja i vapaja za spasom.

Na području Roča pronađena su dva zapisa koja spominju kugu. Jedan je iz 1511., navodi potres, rat i kugu, kao što navodi da je na području Roča umrlo čak 480 ljudi. Drugi je glagoljaški zapis Šimona Grebla, kojeg sam već spominjala. Zapis je nastao 15. ožujka 1512., a navodi groznu bolest koja je zadesila kraj. Isti pop, Šimun Greblo, 1528. godine zapisao je u „Knjizi računa bratovštine Sv. Bartolomeja" kako je Ročem zavladala grozna glad te je bratovština odlučila pomoći jadnim ljudima. Posuđivali su novce najsiromašnijima, a kao polog bratovštini ljudi su nudili stoku ili nekretninu.

Ivan Benčić, notar općine Roč, 1591. zapisao je da Ročem opet vlada glad, cijene namirnica su skočile, a hranu je i po tim visokim cijenama gotovo nemoguće nabaviti. U Kvaderni (link) iste je godine upisano kako vlada strašna glad i cijene hrane vinule su se u neslućene visine.

Glad spominje glagoljaški zapis u Beramskom brevijaru (zapis iz 1581.) te u drugom Beramskom brevijaru (koji se, poput prvog, danas nalazi u Ljubljani) koji glad navodi u 1504. godini.

Ročki misal sadrži dva kratka zapisa na glagoljici koji navode da je zima između 1587. i 1588. bila vrlo blaga, dok su 1563. i 1585. napisane kratke natuknice o groznoj tuči koja je desetkovala urode.

U „Kvaderni" je 1584. zapisano „1584. Beše tuča velika ležaše kao sneg", dok je 1586. glagoljicom evidentirana druga vremenska nepogoda; „1586. Beše škodan vetar i metaše grmle mnogo i zidi i hiše i štali i stabri van iz zemle izrivaše"

Izvor: Roč i Rošćina

Na slici: detalj iz Roča

I još malo o glagoljaškim grafitima (link1   i  link 2 )

swirl @ 23:42 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, svibanj 25, 2014

  

Vozite li od Drivenika prema Grižanama proći ćete kroz Tribalj. Nije ga teško prepoznati, tu je veliko Tribaljsko jezero, raj za ribiče. Mada je najpoznatije po šaranu, u jezeru su i neke druge ribe. Jezero ima dubinu do 4 metra, 22 ribolovne uređene pozicije, a veličina mu je 41 ha. Za dobivanje dozvole za pecanje potrebno je javiti se Ribolovnom društvu Šaran.

Kada se gradila cesta za Tribalj 1902. na lokaciji Stranče otkriveni su ostaci starohrvatske nekropole. Grobovi su iz razdoblja od 8. do 11.st. Po bogatstvu nalaza Stranče je po vrijednosti druga nekropola u Hrvatskoj, dok su mnogobrojne ogrlice, prstenje, uporabni predmeti iz svakodnevice starih Hrvata pohranjeni u Povijesnom i pomorskom muzeju u Rijeci.

U mjestu je crkva Pohođenja BDM Elizabeti. U crkvi se sudilo prema Vinodolskom zakonu, a povijesni dokumenti spominju je još 1323. Današnji izgled crkva je dobila u 19.st.

Slike: pogled na Tribalj s vidikovca Pridva

swirl @ 00:09 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, svibanj 17, 2014

06. siječnja 1288. u franskopanskom kaštelu u Novom Vinodolskom, pred knezom Leonardom, okupila se komisija od 42 člana iz devet tadašnjih vinodolskih gradova – općina; Grobnika, Bakra, Trsata, Hreljina, Drivenika, Grižana, Bribira, Ledenica i Novigrada (današnjeg Novog Vinodolskog).

Članovi komisije popisali su sve običajne zakone koji su se do tada primjenjivali i za koje su uopće znali. Tako je nastao Vinodolski zakonik, najstariji cjelovito sačuvan dokument koji sadrži običajno pravo (od njega je starija samo Ruska pravda napisana u razdoblju od 11. do 13.st.).

Dok je izvorni dokument nastao 1288. pisan ustavnom glagoljicom, Vinodolski zakonik je prijepis izvornog dokumenta, nastao u 16.st. glagoljičnim kurzivom.   Rukopis se do 19. st. čuvao u arhivi modruškog kaptola u Novom Vinodolskom, kada je prešao u vlasništvo Edvarda Mrzljaka, nadsavjetnika hrvatsko-slavonskog ravnateljstva. Godine 1851. Mrzljak je poklonio rukopis Narodnom muzeju u Zagrebu.

Vinodolski zakon regulirao je pravila ponašanja, propisivao globe, definirao prava i obaveze feudalaca i podanika te je dijelom čak i štitio slabiju stranu. U pojedinim djelovima zakonskim je odredbama zaštitio žene.

Zakon je samo u dva slučaja propisivao smrtnu kaznu: vračarama koje nisu mogli platiti kaznu ili osobama koje su ponavljale zločin paležom.

Za razliku od niza onodobnih zakona, Vinodolski zakonik nije predviđao mučenje.

Na slici: Novi Vinodolski

swirl @ 14:14 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, svibanj 14, 2014

Dolazite li starom cestom iz pravca Hreljina, u Križišću je raskršće na kojem morate skrenuti za Drivenik. Istom cestom možete doći ćete sve do Novog Vinodolskog.

Dok se današnje mjesto Drivenik nalazi u nizini, stari grad Drivenik nalazi se povrh današnjeg naselja, na brežuljku. U starom gradu nalaze se srednjevjekovni kaštel, stara škola, groblje, crkva Sv. Dujma i crkva Sv. Stjepana, uz svega nekoliko sačuvanih kuća.

Brežuljak je bio naseljen još u prapovijesti, njegov položaj bio je idealan za sigurno naselje. Današnji stari grad datira iz srednjeg vijeka kada je imao ulogu zaštite prometnog pravca kroz Vinodol. Bela IV darovnicom je poklonio kaštel knezovima Krčkim, naknadno prozvanim Frankopanima. Stanovnici Drivenika potpisnici su i Vinodolskog zakona, godine 1288.

Godine 1671. Habsburgovci su pogubili Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, čime Drivenik prelazi u ruke austro-ugarske komore, čime mu značaj počinje padati.

Polovicom 18.st. gradi se cesta Bakar – Novi Vinodolski, naselje na brežuljku postaje nezgodno za njegove stanovnike koji se redom spuštaju u podnožje brežuljka, uz samu prometnicu.

Frankopanski kaštel u Driveniku jedan je od najsačuvanijih. Sačuvane su i njegove zidine i obrambene kule. Nekada se oko starog Drivenika nalazio i obrambeni zid kojim se štitilo naselje, utvrda i stambene kuće starih driveničkih stanovnika. Pretpostavlja se da je župna crkva bila van gradskih zidina. Kaštel je sagrađen u 13.st., no naravno da se u stoljećima koja slijede mijenjao. Manje više današnji oblik nastao je u 15.st.

Osim utvrde na brežuljku je i župna crkva Svetog Dujma. Sagrađena je u 12.st., no kako to već biva, naknadno je na mjestu najstarije crkve sagrađeno i novije zdanje. Trobrodna današnja crkva sagrađena je 1821., dok je zvonik iz 1806. Po predaji, ispod glavne crkvene lađe nalaze se katakombe u koje se nekog moglo ući iz objekta koji je postojao u blizini crkve.

Osim župne crkve tu je i crkva Sv. Stjepana. Stariji sakralni objekt sagrađen ja na ovom mjestu u 13.st. dok je današnja gotička crkva iz 15.st. Vrijedan interijer crkve, drivenička Pieta i zlatni oltari iz 17.st. danas se nalaze u Muzeju za umjetnost i obrt.

Osim vrlo lijepog starog Drivenika bio je gušt vidjeti njegove stanovnike kako s puno ljubavi i truda dotjeruju svoj stari grad. Naime, par dana nakon toga uslijedila je manifestacija „Drivenik – čuvar kroz povijest“. Čak sedam udruga učestovalo je u dočaravanju života u srednjem vijeku brojnim posjetiocima; od svakodnevice pa do ratovanja. Bilo je tu i borbe s Turcima, ugođaja srednjevjekovnih zabava, turnira u streličarstvu. Riječ je o manifestaciji koja se prvi put održala prošle godine, a već druga, ovogodišnja pripredba, privukla je nekoliko tisuća gostiju. 

 

  

swirl @ 22:32 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, svibanj 11, 2014

 

Kada „mudro“ odaberete upravo Praznik rada za jednodnevni izlet na Krk, pa kod Hreljina ugledate dugačku kolonu automobila koji čekaju na ulazak na Krčki most tada se učas stvori novi, izmijenjeni plan izleta.

Tako smo se „skinuli“ s brze ceste na Hreljinu, popili kavicu u Križišću i nastavili zaleđem sve do Novog Vinodolskog.

Izlet će vas voditi do niza Franskopanskih kaštela, do jezera u Triblju, vidikovaca, lijepih pejzaža koji su tako blizu Novoga, Crikvenice, a tako potpuno drugačiji.

Na žalost, dan je prekratak za sve što je vrijedno posjetiti, no i opet dovoljno dug da u njemu uživate i da se navečer vratite kući umorni i zaspite „ko top“.

Na području nekadašnje Vinodolske knežije nalazilo se čak 9 kaštela, a u današnjem Vinodolu ima ih 4: Drivenik, Grižane, Badanj i Bribir. Osim što je izlet u znaku Frankopanskih kaštela, u znaku je i vidikovaca.

Dok su na području grada Novog Vinodolskog 3 vidikovca (Gradina, Sviba i Kuk) po putu do Novog Vinodolskog nalaze se još 3. Vidikovac Mahavica je iznad Drivenika, Pridva je iznad Grižana i Triblja, a Slipica iznad Bribira.

Put nas je naveo na vidikovac Pridva. I to kakav put Surprised. Na početku cestice za vidikovac stoji oznaka kako je riječ o opasnoj cesti. Optimističan zaključak bio je – opasnost je u mogućim odronima kamenja. Poslije smo zašutili, uz knedlu u grlu. Cesta je asfaltirana, no izrazito uska tako da je nemoguće da se mimoiđu dva auta. Tu i tamo, no uz veće razdaljine, postoji malo proširenje. Srećom nismo trebali proširenja za mimoilaženje auta. U čemu je problem? Cesta je uska i bez zaštite, a ispod je strmina, otprilike 90 stupnjeva. Bilo me je strah uopće gledati igdje osim na cestu. 

Sama Pridva je na nadmorskoj visini od 573 metara. Priroda je nedirnuta, a pogled je predivan; more, brda, Učka, Krčki most, .... Preporučila bih vidikovac, ali ne za odlazak automobilom već onim više sportskim tipovima za odlazak pješice, biciklima ili kako god.

Na slikama: lijevo - samo maleni djelić pogleda s Pridve, desno - dio cestice (ovaj dio ima zaštitu)

swirl @ 16:24 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
subota, svibanj 10, 2014

U doba starih Rimljana na ovom su mjestu postojale terme. Sagrađene su u 1.st. U 5. stoljeću na mjestu termi sagrađena je ranokršćanska bazilika, a naknadno je postepeno sagrađen cijeli crkveni kompleks koji i čini današnju katedralu.

Katedrala Uznesenja Marijina ima dvojnu crkvu Sv. Kvirina i Sv. Margarete (jedna crkva nalazi se do druge). Svoj je oblik mijenjala kroz stoljeća da bi današnji oblik dobila u 12.st. Do katedrale je i zgrada biskupije. Najstarije krilo zgrade je istočno krilo, građeno istodobno kada i katedrala. Biskupija na Krku inače je izuzetno stara, spominje se već u 7.st.

Katedrala ima izuzetno vrijedan interijer. Bogata sakralna zbirka nalazi se u crkvi Sv. Kvirina. Zvonik katedrale sagrađen je 1515. godine. Isprva je imao gotički šiljasti vrh, dok je današnji, barokni, napravljen krajem 18.st.

S bočnih strana katedrale kroz stoljeća nadozidavane su kapele. Prva, ujedno i najljepša, kapela je Sv. Barbare. Zovu je i Frankopanskom kapelom jer ju je dao sagraditi Ivan VII Frankopan sredinom 15.st. 

swirl @ 22:15 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, svibanj 5, 2014

Povijest cijelog Krka, ali i velikog dijela Kvarnera, vezana je uz ovu obitelj.  Tako su dvorci Frankopana u Kraljevici (stari i novi kaštel), Grobniku, Bakru, Hreljinu, Driveniku. O nizu njih sam već pisala dok sam neke u zaleđu Crikvenice i Novog Vinodolskog tek posjetila prošli vikend.

Vjeruje se da je obitelj u samom Vrbniku imala dvije kuće. Jedna je „Baćin dvor“u ulicu Glavača. Kuća je dobila naziv po knezu Bartolu VII Baćinu (14.st.). Vjerovalo se da je Baćin dvor savršeno utočište i da su u njemu mnogi, koji su se našli u opasnosti, našli svoj spas.

Druga takva kuća je Knežev dvor koji je 1841. preuređen u školu.

U blizini Vrbnika nalazila su se nekada i dva kaštela obitelji Frankopan. Jedan je Gradec, nalazio se na rubu Vrbničkog polja, a vjeruje se da je to bio prvi posjed obitelji u ovom kraju. Za Gradec se vežu i mnogobrojne legende. U legendama se spominje blago otkriveno na mjestu gdje je bio kaštel i od kojeg je financirana izgradnja zvonika u Vrbniku. Druga legenda spominje kneževu kćer koja je vezla lijepa rakna (nešto poput tapiserije) u Gradecu.

Jedan je kaštel bio na brdu Sv. Mavar.

Na slici: ostaci zidina starog Vrbnika

swirl @ 23:10 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare