Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - svibanj 2015
četvrtak, svibanj 28, 2015



Odmah ispod bakarskog kaštela nalazi se još jedna znamenitost Bakra – rimska kuća. Ni o njezinoj izgradnji ne zna se baš previše, nastala je negdje početkom 18.st. kao samostan. Zgrada ima renesansne karakteristike, pročelje joj je puno volti. Dugo je bila dom obitelji Carina. Rimska kuća jedna je od najistaknutijig zgrada u starogradskoj jezgri Bakra.

swirl @ 17:14 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, svibanj 24, 2015



Riječ je o drvenoj napravi koja ima zupce i ručku. Onomatopejski dobila je naziv škrebetalnica, mada je po Istri zovu i drugačije: škregetalnica, škrebetuja ...

U Velikom tjednu (pred Uskrs) crkvena zvona ne zvone. No tada bi ročki zvonar škrebetavnicom obilazio oko crkve, a okretanjem ručke bi drveni zupci proizvodili karakterističan zvuk koji bi odzvanjao Ročem i tako „odglumio“ crkvena zvona.

Majstor koji ju je izradio upisao je FF 1843 („Fatto fare“ ili „Učinjeno je“) tako da se zna da se škrebetavnica koristi već dugi niz godina.

Izvor: Franina i Jurina 2015.

Na slici: detalj iz Roča

swirl @ 16:04 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, svibanj 21, 2015



Svaki amfiteatar, pa tako i ovaj u Puli, osim gledališta i arene, imao je niz prolaza koji su se nalazili ispod borilišta.

Podzemna galerija ispod borilišta u Puli usječena je u živu stijenu. Nalazila se ispod duže osi amfiteatra. Strop galerije nosili su stupovi i pilastri koji su tvorili tri broda. U ovo se podzemlje ulazilo s Flavijevske ceste. U ovom su prostoru bile sprave i zvijeri koje su se koristile u gladijatorskim borbama. Iz jugoistočnog i sjeveroistočnog kraja galerije vodili su uži hodnici za prolazak i smještaj zvijeri. Na sjeveroistočnoj strani nalazio se i uski hodnik „Porta Libitina“, kojom su se iz borilišta iznosili mrtvi gladijatori ili mrtve zvijeri.

Libitina je rimska božica smrti i pogreba.

Kako je izgledao pulski amfiteatar u slavno rimsko doba možete pogledati na stranici Regional Express (kliknite na link). 

Na slici: amfiteatar u Puli na maketi grada Pule

swirl @ 21:47 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, svibanj 14, 2015

Otkriven je tridesetih godina 20.st. U blizini crkve Gospa od Mora u Vrsaru u 1.st. postojala je nekad villa rustica. Na istoj je lokaciji u 4.st. podignuta ranokršćanska crkva pa u stoljećima koja slijede, od 7.st.-9.st. tu postoje samostani; benediktinski, karmelićanski, franjevački.

Mozaik je otkriven, točnije samo jedan dio mozaika, 1935. godine. Pronašao ga je M. Mirabella Roberti. Mozaik je pripadao ranokršćanskoj crkvi te je prikazivao floru, faunu, geometrijske motive. Stručnjaci su procijenili da mozaik datira u 5.st. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših kasnoantičkih mozaika na našoj obali.

Godine 2011. na istoj je lokaciji otkriven nastavak istog mozaika. Mozaik je pripadao rimskoj vili, izrađen je od kamenih i keramičkih pločica i višebojne staklene paste. Na mozaiku su prikazane domaće i divlje životinje u svom prirodnom okruženju. Vrsarski mozaik ima i prikaz tri trsa vinove loze, na kojima se nalaze tamni grozdovi (Istra je, pogotovo u prošlosti, uglavnom i imala crne sorte).  

Na mozaiku je prikazana i malena zgrada, najvjerojatnije kapelica unutar koje se nalazi torzo ženske figure. Način prikaza pojedinih elemenata ovoga mozaika odgovara prikazu otkrivenom u vili cara Hadrijana u Tivoliju u Laciju (vladao od 117.-138.).

I ovaj je segment potvrdio da je riječ o kasnoantičkom mozaiku. Na žalost mozaik je u potpunosti zatrpan. Od otkrića iz 1935. sačuvane su fotografije, kao što fotografije svjedoče o dijelu mozaika koji je otkriven 2011.

Izvor: Franina i Jurina 2015.

swirl @ 19:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, svibanj 8, 2015



Šećete li od Slavoluka Sergijevaca prema Forumu, naići ćete na skromne ostatke nekadašnje crkvice Svetog Nikole.

Crkvica je sagrađena negdje krajem 6.st. na mjestu gdje je prije postojao neki antički objekt. Po jačini pronađenih temelja lako je moguće da je taj antički objekt bio obrambena kula.

Svetište crkvice Svetog Nikole imalo je višebojni podni mozaik koji je uglavnom uništen gradnjom pekarnice 1860. Ipak crkvica je do krovišta odolijevala i dočekala 2. svjetski rat. Krajem rata, tijekom bombardiranja Pule, stradala je od bombe, a srušena je 1953.

Izvor: edukativna ploča postavljena kraj ostataka crkvice

swirl @ 15:42 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, svibanj 3, 2015



Strabon, Plinije Stariji, Marcijal, Herodian, Kasiodor – spominju Istru i njezinu ulogu u onodobnom gospodarstvu.

Mnogi istarski proizvodi putovali su antičkim cestama prema svojem tržištu. Najviše su se uzgajali na zemljištima velikih gospodarskih vila, vila rustica, koje su uglavnom i bile smještene uz antičke ceste kako bi se proizvodi lakše transportirali. Manja gospodarstva najčešće su dopremala svoje proizvode upravo u veće vile rustike te su ta veća gospodarstva imala i ulogu prikupljanja proizvoda.

Kasiodor, osim vina, navodi kako je Istra u 6.st. bila žitnica Ravene.

Istarski proizvodi uglavnom su se prodavali u rimske provincije Norik i Panoniju, ali i u dalje rimske provincije. Tako Plinije Stariji pozicionira Istru, zajedno sa španjolskom Betikom, na drugo mjesto od provincija Rimskog Carstva po uzgoju maslina i maslinovog ulja.

Proizvodi su se transportirali u amforama. Imale su šiljasto ili okruglo dno, već s obzirom jesu li se ukapale u pijesak/zemlju te tako stajale, ili su stavljane u poseban stalak. Služile su prvenstveno za ulje, vino i žitarice.

Koliko se zna, prve amfore pojavile su se u Grčkoj, u 10.st.p.n.e. Najviše su ih proizvodili na Rodosu i Tasosu.

Rimske amfore proizvodili su duž cijelog Rimskog carstva. Uglavnom su bile označene ili žigom vlasnika radionice ili imenom lončara.

U Istri se također proizvodio veliki broj amfora. Uz manje radionice najveće su bile kod Lorona i u Fažani, čije današnje ime i potječe od proizvodnje amfora u antici. Obje radionice bile su sastavni dio bogatih velikih posjeda na kojem su se nalazile i vrlo raskošne vile njihovih vlasnika.

Fažanska radionica bila je u vlasništvu moćne obitelji Lekanija (više pogledati pod tagovima Fažana i Brijuni). Najčešće su imale po dva žiga, žig Lekanija i žig voditelja radionice. Sedamdesetih godina 1.st. radionica zajedno s cijelim posjedom prelazi u vlasništvo carstva.

Proizvodnja u Loronu bila je prvo u vlasništvu Statilija Taura, zatim je vlasnica postala Kalvija Krispinila, potom Vespazijan pa njegovi nasljednici. Amfore su se obilježavale uglavnom njihovim imenima. Prelaskom u vlasništvo Rimskog carstva amfore se obilježavaju carskim žigom. Posljednje ime cara na pronađenim istarskim amforama ime je Hadrijana. Nakon toga pronađene amfore imaju žig zakupca radionice.

Izvor teksta i slika: stalni postav izložbe u Amfiteatru

swirl @ 22:23 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare