Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - lipanj 2014
petak, lipanj 27, 2014

 

Na najzapadnijem dijelu krka, točno nasuprot otoka Creda, nalazi se mjesto Glavotok. Ovdje se nalazi šuma hrasta crnike, koja je od 1969. proglašena rezervatom šumske vegetacije. Tu i tamo posađen je i pokoji crni jasen. Prosječno su stabla stara oko 130 godina. Nisu samonikla, cijela je šuma ljudskih ruku djelo.

U Glavotoku, odmah uz more, nalazi se i samostan Svete Marije. Riječ je o samostanu franjevaca trećoredaca, koji su na Krku od 1468. Živjeli su gotovo pustinjačkim načinom života. Crkva u sklopu samostana započela se graditi 1507., dovršena je 1509. U 17.st. je produžena. Samostan je iz 14.st., sagrađen na parceli na kojoj je prije postojao ljetnikovac Frankopana te malena kapelica. U crkvi je vrijedan inventar, a u njoj su se oduvijek čuvali i razni zapisi na glagoljici koju su redovnici njegovali.

swirl @ 10:41 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, lipanj 22, 2014

Kada krenete od luke Velog Brijuna prema Safari parku, prva veća uvala u tom smjeru je uvala Ribnjak. Dok je sama uvala vrlo duboka, more je u njoj jako plitko, a oko uvale nalaze se tereni za golf. No i ova uvala ima svoju povjesnu priču koju su stvorili stanovnici Brijuna još u antici. U zaljevu su otkriveni ostaci antičke cisterne za vodu te zgrade za koju se pretpostavlja da je bila sastavni dio gospodarstva fokusiranog na ribu. Plićine ove uvale skrivaju ispod sloja mulja i ostatke rimskog akvedukta.

Antički su stanovnici koristili ovaj savršen zaljev kao ribnjak. Ribnjak je bilo lako zatvoriti, a stalni dovod friške morske vode bio je neometan. Istodobno je upravo voda iz akvedukta vjerojatno služila kontroli slanosti. Kada je slanost u ovoj plićini postala prevelika na ovaj je način bilo brlo lako u zaljev dovesti slatku vodu i smanjiti salinitet vode.

Izvor: Brijuni Prošlost, graditeljstvo, kulturna baština (Vlasta Begović, Ivančica Schrunk)

swirl @ 20:23 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
srijeda, lipanj 18, 2014

Naselje je nastalo u 14.st. kada su ovaj dio naselili  ljudi bježeći pred Turcima. Još se niz stoljeća mjesto zvalo Kraj ili Pod Kraj da bi naziv Stara Baška nastao tek u 17.st.

No nerijetko se i danas njezini stanovnici zovu krajanima.

Odavno su se stanovnici bavili ovčarstvom, ribarstvom, uzgojem vinove loze. Danas kada vozite prema Staroj Baškoj vidite i niz košnica. U mjestu (na ulazu u Staru Bašku) je kamp. Poznata je po predivnim plažama od kojih je dio dostupan samo ukoliko imate barku. Mjesto je jako izloženo vjetru te su okolna brda gotovo potpuno ogoljela od vegetacija, a sama vegetacija „stisla“ se uz obalu koja je ipak nešto zaštićenija.

2,5 km od mjesta nalaze se ostaci crkve Svetog Jerolima iz 13.st. Crkvica je sagrađena na mjestu gdje je u doba starog Rima postojala rimska građevina. Kraj otočica Galun nasuprot mjesta, na dubini od 10 do 20 metara, otkrivene su amfore iz 1.st. Očito je stradalo neko antičko plovilo koje je u to davno doba prevozilo najvjerojatnije maslinovo ulje ili vino u amforama. Povijest doseže i puno dalje, o njoj pričaju gradine na brežuljcima.

Obratite pažnju kada vozite cestom, a nalazite se već blizu Stare Baške. Na vrhovima brežuljaka nalaze se velike gomile kamenja (slika dolje lijevo). Pretpostavljam da je riječ o grobnicama, tumulima, iz prethistorije. Ukoliko imate o tome neku konkretniju online-informaciju slobodno mi pošaljite link, nisam do sada pronašla ništa konkretnije. 

 

swirl @ 23:14 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 15, 2014

Iz Pule su brodovi monarhije kretali u bojne pohode, ali i na putovanja kojima su trebali demonstrirati snagu i moć mornarice već samim pokazivanjem brodovlja, bez ikakvih vojnih akcija. No bilo je tu i niz različitih istraživačkih ekspedicija.

Takvo putovanje bilo je i ono fregatom  „Novara“ koja je od 1857-1859. bila na putovanju oko svijeta. „Novara“ je krenula na ekspediciju iz Trsta, no opremljena je u pulskom Arsenalu.

Brod „Pula“ napravljen je baš u Puli 1870. godine, a vrlo se često koristio na ovakvim tipovima putovanja. Najčešće je plovio istočnim Sredozemljem te Crvenim morem.

Upravo je „Pula“ na istočnom Sredozemlju 28. srpnja 1891. izmjerila do tada najveću dubinu Sredozemlja, 4.404 m (u Egejskom moru). Zgodno je znati da se i dan danas ova duboka lokacija naziva imenom Pule.

Korveta „Erzherzog Friedrich“ krenula je na jedrenje oko svijeta također iz Pule i to 1874. s ciljem obavljanja istraživanja.

I Fažana je „imala svoj brod“ jer je jedan brod austrijske mornarice imao ime „Fasana“. I on je bio na dugačkim putovanjima gdje je obavljao različite znanstvene zadatke.

Bilo je takvih putovanja puno, pa je austrougarska mornarica u razdoblju od 1884. do 1894. objavila 6 svezaka edicije „Putovanja brodova Njegova Visočanstva“ gdje su opisana.

Jedno od interesantnih putovanja bila je i arktička ekspedicija brodom „Admiral Tegetthoff“ koja je planirana u Puli. Trajala je od 1872-74., a cilj je bio istraživanje sjevernog prolaza između Azije i Sjevernog pola. Na brodu je bilo i nekoliko naših pomoraca. Na Sjevernom moru brod je bio okovan ledom te su članovi posade našli spas u ostavljanju broda i lutanju ledom u trajanju od 96 dana. Tada su ih našli članovi ruske ekspedicije te su se pomorci preko Norveške vratili kući. I dan danas na Mornaričkoj crkvi u Puli nalazi se ploča povodom četrdesete obljetnice povratka mornara sa sjevernog pola.

Inače čitajući o ovom razdoblju pulske prošlosti redovito ćete nailaziti u tekstovima na skraćenice K.K. ili pak K.u.K.

K.K. je skraćenica službenog naziva mornarice koji je glasio Kaiserlich-Königliche Kriegsmarine (Carsko kraljevska ratna mornarica). Naziv je definitivno promijenjen 1889. godine u „Carska i kraljevska ratna mornarica“ (Kaiserliche und Königliche Kriegsmarine) koji je označavala skraćenica K.u.K. Kriegsmarine. Gotovo nezamjetna promjena naziva nastala je zbog pritiska Ugarske da se u službeni naziv uklopi i uloga mađarskog kraljevstva u mornarici.

Izvor: Ratna mornarica Austro-ugarske monarhije (Dario Petković), Istarska enciklopedija

swirl @ 09:46 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, lipanj 11, 2014

 

U blizini Glavotoka, najzapadnijeg mjesta na Krku, nalazi se Sveti Krševan. Dovoljno je slijediti znakove, dovesti će vas do cestice koja prelazi u makadam. Nedajte se smesti ako vas cesta dovede do zatvorenih vrata poput „dvorišnih“, otvorite ih i nastavite dalje (ali ih prije toga i zatvorite, vrata su postavljena zato jer na parceli zna biti ovaca pa se zatvaraju zbog njih). Cestica završava na malom proplanku, a minutu hoda po stazici doći ćete do crkvice. I ona je, poput Svetog Dunata, starohrvatska crkvica. Jedine su takve crkve na Krku. Ima pravokutni ulazni krak, a zatim tri apside (trolisni tlocrt) s bačvastim svodom. Sagrađena je negdje u 11. ili 12.st., slična je crkvi Sv. Križa u Ninu i doista vrijedi vožnje po Krku da je vidite.

Izvor: časopis Građevinar (link)



swirl @ 16:20 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 8, 2014

 Vozite li od Krka prema Puntu i Baškoj, na samom skretanju prema Puntu, kraj kružnog toka, nalazi se Sveti Dunat, starohrvatska crkvica.

Mada na crkvi stoji natpis da je građena u 12.st. možda je sagrađena i ranije. Izgledom je jedinstvena, izgleda kao da ju je gradio netko snalažljiv, no bez nekih nacrta, te su sva građevinska riješenja potpuno jedinstvena. Jedinstvena je i njezina kupola, ali i tlocrt. Apside se nalaze po sredini i s jedne i s druge pobočne strane crkvice. Vjerojatno je izvana bila obložena klesanim kamenom. Ni ime sveca titulara nije poznato. Naziv, Sveti Dunat, nastalo je tek u 16.st., kada su za vrijeme vizitacije svjedoci rekli da je krčki biskup Donat a Turre darovao crkvicu obližnjim posjedima. Već je tada crkvica bila u lošem stanju. Početkom 20.st. restaurirao ju je Anton Gnirs, no 3. listopada 1945. stradala je u jakoj eksploziji. Tada je živote izgubilo petnaestak ljudi koji su se zatekli u blizini. Eksplodiralo je „skladište“ eksploziva koje su partizani spremili u podrum tadašnje gostionice obitelji Maračić koja se nalazila u blizini.

Izvor: Časopis Građevinar (link)

 

swirl @ 21:44 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, lipanj 5, 2014



Legenda kaže kako je za trajanja rata s Turcima većina muškaraca iz Drivenika otišla pomoći obrani Ledenica. U Driveniku ostali su samo starci, žene i djeca, te tek nekoliko muškaraca.

Neočekivano Turci su napali i Drivenik. U njegovu obranu stale su većinom žene, i to tako uspješno da su Turci poraženi. Nisu niti znali da su ih porazile žene, a ne vojska iz Drivenika. No žene nisu izdržale, kada su Turci bili spremni na povlačenje, žene su im se počele rugati. Tek su tako Turci shvatili tko ih je porazio. I legenda kaže da su tako poludili od bijesa, iznova napali Drivenik i pobijedili.

swirl @ 23:28 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 1, 2014

Ime su dobile po strmim liticama „grižama“. Povrh Grižana nalaze se ruševine još jednog frankopanskog dvorca. Lokacija je bila naseljena još u brončano i željezno doba. Imala je sve preduvjete za takvo naseljavanje – plodnu zemlju, izvore vode, zaštićen položaj gdje su „griže“ imale ključnu obrambenu ulogu.

Stari kaštel imao je nepravilan oblik dirigiran oblikom litice na kojoj je nastao. Stradao je 1323. u jakom potresu pa je nakon potresa bio obnovljen. Danas je sačuvana jedna kula, dok su ostaci jednog obrambenog zida prije nekoliko godina otklizali s litice.

U kaštelu je svojedobno stolovao knez Martin, koji je osnovao luku koja je dobila ime Crikvenica.

U Grižanama je crkva Sv. Martina, župna crkva (slika dolje desno). Sagrađena je u srednjem vijeku, o čemu svjedoče poneki djelovi crkvenog inventara te glagoljički dokumenti koji govore o obnovama crkve u prošlosti. Današnji oblik dobila je 1906.

U Belgradu je crkva Majke Božje Snježne. Sagrađena je u 16.st., na istom mjestu gdje se nalazilo još starije sakralno zdanje. Iz crkve datira vrlo vrijedan inventar, kao i jedne od najstarijih orgulja na mijeh (iz 17.st.). Naselje Belgrad, danas napušteno, 1462. darovano je crikveničkim pavlinima, a od 1463. tu se, kao i u Grižanama, smjestio kaptol Modruško-krbavske biskupije. U crkvu se ulazi kroz zvonik. Iznad ulaza nalazi se natpis na glagoljici. Tako znamo da je crkvu dao sagraditi pop Mikula Mužević, dok je svetište napravio Baštjan Brinker.

Stari dio Grižana, mada malen, čini nekoliko uskih uličica primorskog štiha.

Uz cestu koja vodi kroz Grižane nalazi se trg s parkićem. Sjećajući se hrabrih ljudi koji su dali svoje živote za Hrvatsku, kako u 2. svjetskom ratu tako i u Domovinskom ratu, Grižanci su podigli spomenike. Popis imena stradalih ogroman je, prestrašan za tako malo mjesto.

No sjećaju se stanovnici i Jurja Julija Klovića, ali i svih žena koje su u brentama na leđima dolazile ovdje po vodu. Tako su na maleni trg prožet poviješću smjestili i spomenik Kloviću (slika dolje u sredini) i kip žene s brentom (slika dolje lijevo).

  


swirl @ 10:39 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare