Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog - kolovoz 2014
subota, kolovoz 30, 2014

Juraj Julije Klović rodio se u Grižanama 1498. (umro je 1578.). Najveći je renesansni minijaturist. Na nekoliko svojih djela potpisao se kao Julio Clovio de Croazia.

S 18. godina otišao je u Italiju, prvo u službu kardinala Domenica, a potom kardinala Grimania. Kratko je radio za kralja Ljudevita II u Mađarskoj, a zatim i kao svećenik kada je ime Juraj promijenio u Julije.

Zatim se vraća u Rim i radi za kardinala Alessandra Farnesea. Upravo u ovoj fazi stupa u kontakte s mnogobrojnim doista proslavljenim umjetnicima.

Mnoga njegova djela su izgubljena, dok se većina sačuvanih čuva u trezorima zbog izuzetne vrijednosti. Prva poznata djela datiraju iz 1526. Riječ je o iluminacijama rukopisa. Najpoznatije su njegove iluminacije u djelu „Officium Virginis“, rađenim upravo za kardinala Farnesea. U rukopisu se nalazi 28 minijaturnih prizora iz Starog i Novog zavjeta, vrlo bogata dekoracija margina i okvira.

Po predaji, mogao je na noktu nacrtati cijelu Posljednju večeru.

Na slici: Grižane

Izvor: Galerija Klovićevi dvori, povodom izložbe krajem 2012. i početkom 2013. (link)

swirl @ 16:36 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, kolovoz 22, 2014

Stari grad Krk postojao je i prije dolaska rimljana tako da je antički Rim manje više možda samo donekle uredio zatečeno stanje pa su današnje ulice starog Krka poprilično neizmijenjene od davnine. No nisu ostale slične samo ulice nego i neka od imena tih ulica i uličica.

Androna je naziv grčkog porijekla kojim su se nekada zvale slijepe uličice. Ponešto izmijenjen naziv sačuvao se do danas, pa ih stanovnici Krka nazicaju londrona.

Ulica koja se spušta od glavnog trga zove se Pluj. Naziv joj je nastao odavno, dolazi od latinskog „pluvia“ (kiša). Naziv je vrlo slikovit, za jakih kiša se zbog strmine kiša slijeva niz ulicu i nastaje gotovo potok.Pluj je naziv još jedne strmine kraj Kamplina, razlog naziva je isti – kiša.

Ovaj drugi Pluj se nekada zvao Maura Kal, što na krčkom narječju znači – velika ulica. Trg Kamplin dobio je naziv po latinskom „campus“ (prostor za vježbanje i trkalište).

Ulica koja od Gornjih vrata grada ide prema biskupskom dvoru je rimski cardo, a ulica koja spaja Pizantska vrata s glavnim trgom je decumanus. Sjeku se po sredini starog grada čime dijele stari Krk na četiri dijela.

Grad je imao nekoliko gradskih vrata. Gornja gradska vrata nalaze se na vrhu starog grada pokraj samostana i crkve Sv. Franje. Donja vrata su se vjerojatno nalazila pokraj Biskupskog dvora. Mala vrata nalaze se na zapadu, kraj luke, dok su na istoku Pizantska vrata. Velika gradska vrata ili Magna porta civitatis spominju se u nekoliko dokumenata. Vodila su s glavnog gradskog trga na obalu.  Put između Pizantskih i Glavnih vrata bio je put za najgoru kaznu – izdajstvo. Izdajnik bi bio vezan za rep magarca, tako bi prošao put od Pizantskih do Glavnih vrata, nakon čega bi uslijedila smrtna kazna. Statut je iz 13.st.

Stari trg (Plathea antiqua) očito je i stariji od Velikog trga (Plathea Magna). Nekada je Stari trg bio i nešto veći, da bi ga naknadno zasijenio Veliki trg.

Izvor: Otok Krk kroz vijekove (Mihovil Bolonić, Ivan Žic Rokov)

Na slici: detalj Krka

swirl @ 18:26 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
četvrtak, kolovoz 14, 2014

Cijeli stari gradić Cres nalazi se na blagoj nizbrdici. Na jesen, kada bi bilo više kiše, uličice bi se pretvarale u potoke i bujice, nanoseći i smeće i štetu. Stoga se u 16.st. donose odluke o redovitom čišćenju i popravljanju uličica.

Stanovnici su se vodom opskrbljivali iz cisterni, od kojih su neke bile u privatnom posjedu bogatih obitelji. I opet bi te bujice u jesen onečišćavale vodu te se problem opskrbe stanovnika vodom često razmatrao na gradskim tijelima. U 16.st. je grad odobrio dodatna sredstva franjevačkom samostanu, služila su izgradnji nove cisterne u sklopu samostana, ali je naloženo da na vodu iz cisterne imaju pravo svi stanovnici Cresa. Na izvoru Racica uglavnom se prala ovčja vuna, uglavnom nije bio namijenjen kao voda za piće. Krušija je služila ponajviše za pranje robe, a izvor je zatrpan 1945.

Creski statuti, poput statuta drugih srednjevjekovnih gradova, nalagali su pravila ponašanja. Tako su strogo zabranjivali odlaganje smeća na neprimjerena mjesta ili pak bacanje smeća u more. Nalagali su redovito godišnje čišćenje puteva, dok bi jednom tjedno nekoliko čistača čistilo glavni gradski trg (nekada je glavni gradski trg bio kraj crkve Sv. Izidora, u srednjem je vijeku preseljen ispred župne crkve Svete Marije Snježne koji je isprva nevelik i nepravilnog oblika da bi odlukom Gradskog vijeća iz 1498. bio dodatno proširen i preuređen).

Mandrač koji je oduvijek imao ulogu gradske luke, često se popunjavao muljem te je uvijek postojala opasnost da postane preplitak i nedostupan barkama i brodicama. Zato se i Mandrač redovito održavao.

Izvor: Cres.doc - Hrvatska znanstvena bibliografija (link)

Na slici: detalj iz Cresa (stara vatrogasna kola)

swirl @ 19:37 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, kolovoz 10, 2014
Dok su u antici iz Italije na Lošinj i Cres dolazili brodovi s vinom i uljem, u Italiju su se vraćali nakrcani solju i stočarskim proizvodima.

Garum je bio specijalitet bogatih starih Rimljana. Dobivao se fermentacijom crijeva sitnih riba. Djelovi ribe, dobro usoljeni, prvo su tri mjeseca bili na suncu, zatim se dobivala mješavina na dnu pokrivena slojem „mirišljive“ tekućine. Tekućina se izdvajala cijeđenjem i tako dobiveni garum, uz dodatak začina, predstavljao je cijelo bogatstvo u kojem su uživali bogati. Siromašni su pak jeli „pastu“, smjesu ostalu nakon izdvajanja tekućeg garuma.

Priprema garuma, ali i tadašnje skladištenje hrane, zahtijevalo je puno soli. Stoga su postojale mnoge solane, malene i velike, koje su opskrbljivale antičke stanovnike solju. Niz rustikalnih vila smještenih uz more bavilo se proizvodnjom soli, pa tako i vile na Lošinju i na Cresu. Uz Jaz u Osoru bila je veća solana.

Niz antičkih mjesta na Cresu i Lošinju nastao je razvojem pretpovijesnih gradina. Gradina je na Cresu bilo 19, na Lošinju 18. Same gradine bile su zbog sigurnosti smještene na povišenom, dok su uz more bile luke. Slično je bilo i u antici. Antičke luke osim pristaništa imale su obično tržnicu i skladišta. Jedna je luka bila ispod Belog. U Meragu od kuda danas vozi trajekt za Krk, nalazila se druga luka. Luke su bile i Cres, zatim ispod današnjeg naselja Loznati, ispod Lubenica. Ostaci rimskih vila i manjih pristaništa otkriveni su u Miholašćici, Nerezinama, ispod Ustrina, ispod Svetog Jakova i Ćunskog te na nekim lošinjskim otocima. Osor je imao čak tri luke; Jaz (zatrpan početkom 19.st.), Kavuadu i Bijar.

Izvor: Antički plovidbeni putevi i luke na Cresko_lošinjskom otočju, Jasminka Ćus-Rukonić

Na slici: detalj iz Svetog Jakova na Lošinju

swirl @ 21:34 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, kolovoz 5, 2014



Na Cresu, na ulasku u mjesto Beli, nalazi se stari most iz doba antičkog Rima. Procjenjuje se da je star oko 2000 godina. Sagrađen je od kamenih blokova, pažljivo složenih jedan na drugoga tako da na prvi pogled izgleda da je cijeli most isklesan iz kamena.

Most je dug 8 metara, a jedini je sačuvani most na našoj obali koji je iz toga doba. U doba starog Rima u uvali ispod mjesta Beli bila je antička luka, te su mnogi brodovi dolazili u Beli, iskrcavali svoj teret te ga potom transportirali prema drugim mjestima na Cresu. Sve je to omogućio ovaj stari most. Tek ga je nova cesta za Beli mimoišla, no antički most i dalje stoji i svjedoči tako davnim vremenima.

Na slici: Beli

swirl @ 16:03 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare