Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
subota, veljača 13, 2016





Riječ je o kopijama najstarijih glagoljskih zapisa uklesanih u kamen, koji su pronađeni u Istri i na Kvarneru.

Kada ste u Istri obavezno posjetite Aleju glagoljaša. Tako je prozvana cesta koja započinje ispod Roča i vodi vas sve do Huma. Sve „stanice“ na aleji nalaze se ovdje (link) i svaka ima svoju glagoljašku priču. Jedna od tih „stanica“ je i ona u selu Brnobići gdje je glagoljaški lapidarij koji sadrži 11 glagoljaških spomenika (link).

Tri godine nakon postavljanja glagoljaškog lapidarija u Brnobićima, godine 1987., akademik Fučić sa svojim bratom postavio je lapidarij na Cresu. Nalazi se na zidu terase konobe Toš-Juna u Valunu (link). Valun nije odabran slučajno. U Valunu je pronađena Valunska ploča, glagoljaški natpis urezan u kamen, nastao u 11.st. To je nadgrobna ploča koja navodi imena tri pokoljenja iste obitelji: baka Teha, sin Bratohna i unuk Juna. Natpis sadrži dvojezičan i dvopismen tekst koji ima navodi ova imena: jednom su upisani glagoljicom na hrvatskom, drugi puta latinskim pismom na latinskom jeziku.

Valunski lapidarij, osim 11 glagoljskih spomenika koji se nalaze u Aleji glagoljaša, sadrži još 3 spomenika. Jedan je kameni držak iz Huma, nastao je u 15. ili 16.st. Riječ je o kamenom križu, a na četiri kraka upisana su glagoljicom imena četiri evanđelista.

Drugi je natpis pronađen u Osoru (upisana 1633. godina, otkriven je na ruševinama samostana Sv. Marije na Vijaru). Treći je kameni reljef Svetog Martina nastao oko 1330. Sredinom 19.st. Kukuljević je na reljefu otkrio glagoljaški natpis „Sveti Martin“.

Na otoku Krku, u mjestu Porat, nalazi se treći glagoljaški lapidarij (link). Lapidarij je postavljen 1990. u klaustru samostana Svete Marije Magdalene. Sadrži kopije svih 14 glagoljaških spomenika kao i lapidarij u Valunu.

Izvor: Franina i Jurina 2016.

Drago mi je da sam tijekom ovih gotovo pa 10 godina koliko polagano radim na mom blogu imala priliku kupiti i uživati u nizu knjiga o Istri i glagoljici akademika Branka Fučića. 

Slika gore: dio lapidarija u Valunu, slika ispod - Porat

swirl @ 16:38 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
četvrtak, travanj 17, 2008

 

Zadnja «stanica» Ajele glagoljaša (link na tag „Aleja glagoljaša“) uređena u sklopu ovog projekta jesu vrata za Hum.

Nekada je gradić Hum imao čak troje gradskih vrata. Danas su sačuvana glavna kroz koja ulazimo u gradić. Nekada su imala drvene vratnice koje su potpuno propale. Projektom "Aleja glagoljaša" Hum je dobio nova vrata, izrađena po nacrtu Želimira Janeša, a napravljena u pulskom brodogradilištu „Uljanik“. Na njima je natpis  „Tom malom gradiću u pohode dođi, na kamenu tvrdu toplina vri“. Vrata vode kroz gradsku palaču (Polaču) u čijem je prizemlju (kroz koje prolazite) mali lapidarij.

Na vratima je i 12 medaljona, svojevrsni kalendar. Svaki medaljon prikazuje najtipičniju aktivnost istarskog seljaka u svakom mjesecu. Medaljon sa starcem koji sjedi uz ognjište tako simbolizira siječanj, medaljon s košnjom trave prikazuje lipanj, medaljon koji pokazuje žetvu označuje srpanj, onaj s kolinjem studeni....

«Kvake» su izrađene od bronce, a prikazuju rogove volova boškarina koji i sam simbolizira Istru (vidi link).  Na dan Huma sastavni dio ceremonije je i otvaranje gradskih vrata mnogobrojnim posjetiteljima. Neki „dobročinitelj“ je uspio ukrasti jedan rog, pa je nestali rog zamijenjen novim.

Izvor: Aleja glagoljaša (Josip Bratulić), Franina i Jurina 2012

swirl @ 20:22 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
srijeda, travanj 16, 2008

Odmah pred Humom nalazi se „Spomenik otporu i slobodi“ (slika lijevo). Skulptura simbolizira nemirnu povijest Istre. Donji kamen sadrži stih Lukerana (1.st.) te tako predstavlja antiku. Srednji kamen predstavlja srednji vijek. Na njemu je glagoljicom i latinicom uklesan dio teksta iz „Istarskog razvoda“.  Najviši kamen sadrži imena žrtava s područja Humšćine koji su životom platili antifašističku borbu te stihove koji su se često pjevali u II svjetskom ratu u Istri. Početna ideja spomenika nije sadržavala uklesana imena boraca, no čuvši želje stanovnika Huma i okolice autori su promijenili ideju i ostvarili njihovu želju.

Izvor: Aleja glagoljaša (Josip Bratulić), Franina i Jurina 2012

 Prvi idući spomenik je „Odmorište žakna Jurja“ (slike dolje). O žaknu Jurju zna se vrlo malo. Bio je žakan (đak) koji se pripremao za popa glagoljaša. U hrvatsku povijest ušao je svojim «Vita. Vita. Štampa naša gori gre....». Naime znao je da je u pripremi tisak prve hrvatske knjige („Misal kneza Novaka“, tiskan 1483. godine). Misal je i prije tiska bio u posjedu crkve u Roču, a služio je kao ogledni primjer za njegov tisak. Na Misalu je 26. lipnja 1482. žakan Juraj upisao svojom rukom ovaj tekst i time najavio njegov tisak.

 

 

swirl @ 18:27 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
utorak, travanj 15, 2008

Nakon „Odmorišta žakna Jurja“ nalazi se „Zid hrvatskih protestanata i heretika“ (slika gore lijevo). Zid je napravljen tehnikom suhozida, tako tipičnom za Istru. U zid je ugrađeno niz natpisa iz protestantskih knjiga i pisama. U sredini je bijeli kamen u obliku glagoljaškog slova S. U njega su urezana imena najpoznatijih heretika i protestanata iz Istre (Matija Vlačić Ilirik, Baldo Lupetina, Stipan Konzul Istrijan,...).

Ispod „Zida hrvatskih protestanata i heretika“, nešto bliže Roču, nalazi se slijedeća „stanica“ Aleje glagoljaša (slika u sredini). Riječ je o „Usponu istarskog razvoda“ o kojemu sam već u nekoliko navrata pisala na blogu. Slova na ovoj blagoj padini uspravo su glagoljaška slova ISTARSKI RAZVOD, a «vrata» su u obliku glagoljaškog slova L. Na dovratku je upisano glagoljicom RAZVOD ISTRIJANSKI.

Slijedi „ Vidikovac Grgura Ninskog (slika dolje). Nalazi se s desne strane ceste Hum – Roč, ispod Grabra i Kapitana (zaseoci uz cestu). Grgur Ninski je u 10.st. na Splitskom saboru (925.) branio značaj svoje biskupije, ali indirektno i uporabu glagoljice u crkvi. Za razliku od kipa Grgura Ninskog koji se nalazi u Splitu, ovdje se nalazi u kamenu uklesana knjiga. Naslovnica ove kamene knjige sadrži tri pisma; glagoljicu, ćirilicu i latinicu.

Izvor: Aleja glagoljaša (Josip Bratulić), Franina i Jurina 2012  

swirl @ 18:45 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
ponedjeljak, travanj 14, 2008


Stotinjak metara ispod „Vidikovca Grgura Ninskog“ nalazi se slijedeća „stanica“ Aleje glagoljaša – „Klanac hrvatskog Lucidara“. Prikazan je polukružnim kamenim zidom na čijem je vrhu kameni obelisk.

Lucidar je nastao u 12. st., a sadrži tadašnje znanje o medicini, zemljopisu, astronomiji i teologiji. Napisan je u formi pitanja koje postavlja učenik i odgovora učitelja.

Prijevod Lucidara na hrvatski napisan je glagoljicom. Očito ga je radio Istrijan jer se u njemu spominje  Učka koje u originalnom tekstu nema. Učka je simbolizirana i kamenim obeliskom. Ovaj kamen koji je na najvišoj točki kamenog zida prikazuje oblak na Učki. Upravo oblaci na Učki (ljudi kažu da Učka ima „kapu“) dobar su pokazatelj vremenskih prilika. Ima li Učka «kapu» vrijeme neće biti dobro. Tekst u prijevodu Lucidara na hrvatski glasi: Vaspet jest jedna last, jaže zovet se Istrija. I v tej zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olimfos, ježe jest Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki.(tekst nepoznatog glagoljaša iz "Lucidara" iz 15. st., zapisan je u Žgombićevom zborniku iz 16. st.)

Izvor: Aleja glagoljaša (Josip Bratulić), Franina i Jurina 2012



 

swirl @ 21:16 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
Uz crkvicu Gospe od snijega u mjestu Bernobići u zidu je lapidarij s najpoznatijim glagoljaškim zapisima:
Plominski natpis (link), Kninski ulomak (s prijelaza 11. u 12. st., nađen kraj Knina), Valunska ploča (nađena kraj Valuna na Cresu, datirana u 11.st.), Krčki natpis (obla glagoljica iz 11.st.), Plastovski ulomak (nađen kraj Skradina, prijelaz 11. u 12.st.), Bašćanska ploča (nađena u Jurandvoru kraj Baške, sadrži iskaz opata Držihe o darivanju Ledine za gradnju crkve, Ledinu je darovao hrvatski kralj Zvonimir), kamenica za blagoslovljenu vodu iz 1631. iz Mošćenica, Grdoselski ulomak (link), kustodija iz Vrha (o tome nekom drugom prilikom), Senjska ploča (nađena u Senju, datirana u prijelaz 12. u 13.st.) i Supetarski ulomak (link).
Plominski natpis

Nekoliko godina nakon što je postavljen „Glagoljski lapidarij“ našao se „dobročinitelj“ koji je otuđio posudu za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica. Po modelu po kojem se radila posuda za „Aleju glagoljaša“ novu je izradio Drago Fučić, brat akademika Branka Fučića.

Izvor: Aleja glagoljaša (Josip Bratulić), Franina i Jurina 2012

swirl @ 21:11 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, travanj 13, 2008

Kliment Ohridski najpoznatiji je učenik Ćirila i Metoda. Nakon smrti Metoda 885. morao je napustiti Moravsku, a bugarska ga država šalje na područje Makedonije gdje je, kao što su nekad Ćiril i Metod, podučavao nove učenike glagoljici.
Katedra Klimenta Ohridskog puna je simbolike. Uz «stolicu» učitelja u prirodi postavljene su «stolice» učenika koji su slušajući i učeći od učitelja omogućili daljnji prodor i uporabu glagoljice.
swirl @ 18:11 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare

Stvoriti Aleju glagoljaša bez spomena Ćirila, kreatora glagoljičkog pisma, i njegovog brata Metoda koji je pomagao u širenju glagoljice (LINK) bilo bi nemoguće. Na rubu stola upisano je STOL ĆIRILA I METODA latinicom, glagoljicom i ćirilicom (više o ćirilici u Istri ovdje). Stol simbolizira okupljanje, u ovom slučaju okupljanje hrvata oko njihovog pisma.
Inače ćirilica je nastala nakon glagoljice i to uglavnom od grčkih slova, ali i nekih slova glagoljice. Poslije je ćirilica potisnula glagoljicu uz rubne slavenske prostore. Kada se pojavila ćirilica oba pisma su koegzistirala. Pravoslavni Slaveni prestaju s uporabom glagoljice negdje u 13. st. dok se u glagoljičnim krajevima ćirilica još neko vrijeme koristi uz glagoljicu.
swirl @ 10:32 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
subota, travanj 12, 2008


Prva skulpura Aleje glagoljaša nalazi se odmah ispod Roča, na skretanju za Hum s ceste Lupoglav – Buzet. Riječ je o „Stpu Čakavskog sabora“.  Čakavski sabor je institucija koja je u drugoj polovici 20.st. provela niz kulturnih projekata . Jedan među njima je i projekt postavljanja „Aleje glagoljaša“. Službeni znak ove institucije je glagoljsko slovo S. Stoga je skulptura kojom započinje Aleja glagoljaša zapravo kameno glagoljsko slovo S (slovo S izgleda kao gljiva s klobukom). Ovo je prva skulpura postavljena u tada buduću Aleju glagoljaša i to 1977. godine.

Izvor: Aleja glagoljaša (Josip Bratulić), Franina i Jurina 2012

swirl @ 14:40 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, travanj 11, 2008
Do najmanjeg grada na svijetu, Huma, vozite od Roča Alejom glagoljaša (pri tom zanemarite da gotovo u svako istarsko selo možete doći s najmanje 5 strana i da je cijela Istra mreža cesta, cestica i puteva).
Projekt Čakavskog sabora, Aleja glagoljaša, napravljen je po idejnom projektu Josipa Bratulića završenom 1976. godine. Skulpture uz cestu napravio je Želimir Janeš.
Cilj projekta bilo je oživljavanje gotovo zamrlih sela istarske unutrašnjosti (tada je Hum imao svega nekoliko stanovnika i većina njegovih zgrada bila je u ruševnom stanju), ali i spomen na hrvatsku pismenost od davnih dana. Uz uspon prema Humu svako toliko nailazite na skulpture pune simbolike o kojima više ovih dana. Zajedno je s novim vratima Huma jedanaest takvih «stanica».
Zanima li vas više preporučujem da nabavite knjižicu «Aleja glagoljaša» Josipa Bratulića.
(tekstovi o svim nazovimo-ih-stanicama biti će u folderu «Aleja glagoljaša»  (s lijeve strane bloga), uz svaki će biti broj, što je broj niži to je «stanica» bliže Roča i obratno)

swirl @ 18:02 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare