Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
četvrtak, ožujak 30, 2017

U Gračišću su se osamdesetih godina prošlog stoljeća pažljivo čistile stare naslage vapna u crkvici Sv. Marija na Placu. Tako osjetljiv posao trebao je biti učinjen vrlo stručno, a prionuli su mu akademski slikar i restaurator Viktor Snoj te akademik Branko Fučić. Tako je otkriveno cijelo bogatstvo grafita uparanih u zidove crkvice.

Među njima je uparan i lik bucmaste žene duge kose opletene oko glave, s natpisom „STARA BABA WCHOSSA“ (stara baba Vukoša).

Na početku se mislilo da je grafit nastao kao sprdnja na račun neke žene koja je živjela u Gračišću. Etnologinja dr. Jelka Vince Pallua dala je ovom prikazu jedno potpuno drugačije značenje, povezala je Vukošu s praslavenskom božicom Mokoš.

Citiram iz teksta:

„Mokoš je u „osnovnom mitu“ gazdarica dvaju svjetova – života i smrti. Kad je pola godine sa svojim mužem gromovnikom Perunom, ona je ognjevita – ona je žarko sunce. S druge pak strane, kad je sa svojim ljubavnikom bogom Velesom uz vodu, ona je mokra, kao preduvjet rodnosti i plodnosti agrarnoga kozmičkog ciklusa.“

Poznavajući pozadinu ove priče o Mokoši, tako povezanoj s plodnošću, možda je jasnije i logičnije zašto su mnoge žene, koje nisu mogle ostati u drugom stanju, nastojale posjetiti crkvicu u Gračišću te su obično ostavile čavao između kamenja od kojih je sagrađena.Vjerovale su da će to pomoći kako bi ostale trudne.

Tako se sada misli da je prikaz žene i tekst kraj nje možda uparala upravo neka žena koja nije mogla ostati u drugom stanju, negdje u 15.st., koja se sjetila Mokoše, praslavenske božice, te da uparani prikaz „babe Vukoše“ nije nikakva šala na račun neke žene iz Gračišća.

Izvor: Franina i Jurina 2017. (tekst pod nazivom „Spašavanje babe Vukoše“ napisala je Maja Štrk-Snoj)

swirl @ 22:54 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 20, 2008
Kako rekoh, 4 crkve u Gračišću, a nekada ih je bilo čak sedam.
Kraj Sv. Eufemije nalazi se cijela uličica (Pod Fumiju) sa zgradama iz 15. st. Sve su te kuće tipične za ovo doba (podrum pa vanjsko stubište koje je vodilo u jedinu prostoriju na katu). Ovo je ulica s najstarijim kućama u Gračišću, nešto toliko starih još ima uz vanjski rub stare jezgre.
Crkva je građena 1383. godine. Najpoznatija je po romaničkom raspelu iz 13.st. Ovo raspelo često se izlaže na izložbama, a po starosti mogu mu konkurirati još jedino raspela iz Motovuna, Eufrazijane, Galižane i Bala koja su također iz 13.st.
Vjerojatno sam mogla poslikati crkvu i bez crvenog kombija, ali... ovako ima potpis «umjetnika» i bez pravog potpisa.
Pod Fumiju
swirl @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
petak, siječanj 18, 2008
I dok su porečki biskupi ljetovali u Vrsaru, pićanski su biskupi, za vrijeme ljetnih mjeseci, bježali iz vrelog Pićna u obližnje, ali ipak malo hladnije Gračišće. Tko zna – zna. Rezidenciju biskupa izgradio je krajem 14.st. pićanski biskup Paskazije, porijeklom i sam iz Gradišća. Od rezidencije sačuvan je Sv. Antun Padovanski (kapela pićanskih biskupa). Kapela je iz 1381. I ovdje su otkriveni glagoljaški grafiti i to iz 15. i 16.st.

swirl @ 18:05 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, siječanj 13, 2008
Desno od ulaznih vrata ove crkvice u Gračišću nalazi se natpis:
«Ljeta gospodnjega 1425. dana 5. augusta posvećena je ova crkva svete Marije Djevice od gospodara Grgura, biskupa Pićanskog. Petar Beračić je utemeljitelj, a Dento tvorac djela».
Edellwert pavern (plemići seljaci) je termin na kojeg se nailazi u Gračišću. Riječ je o terminu iz Urbara pazinske grofovije s kraja 15.st.
Točna prava i obaveze plemića seljaka nisu poznati, ali su vjerojatno imali puno veću ulogu od uobičajenih seljaka tog doba, a očito im je i materijalni status bio bolji. Inače teško da bi Petar Beračić imao prava, ali i novaca, za izgradnju crkve Marija na Placu.
Kad smo kod križeva bio je običaj da se na svaki zid crkve na grubu žbuku nacrtaju po 3 posvetna križa (znači ukupno 12) te su se križevi poslije prekrivali finom žbukom.
I na istraživanju ovih fresaka radio je prof. Branko Fučić, mada je dio fresaka izgubljen zbog oštećenja u nepovrat. Fučić je otkrio i glagoljske grafite. Jedan glasi «1437, miseca maja 5.dan. Domenig pop z Boljuna».
Dva grafita napravljena su u fazi kada je ta gruba žbuka bila friška. Jedan od njih predstavlja sliku broda. Drugi predstavlja bucmastu ženu duge kose, a kraj crteža je natpis (na latiničkoj gotici) «Stara baba Vukoša».
Podatke sam našla u «Franini i Jurini» 2004. godina - «Priča koja se mogla dogoditi», Maja Štrk Snoj
swirl @ 12:43 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
subota, siječanj 12, 2008
Po ulasku u Gračišće kroz gradska vrata odmah dolazite na Plac, srednjevjekovni trg na kojem se odvijao živahan život malog Gračišća.
Na tom je trgu palača Salomon, zatim skladište za žito i ostale proizvode nekadašnjih stanovnika. 
Tu je i crkvica Sv. Marija na Placu. Izgrađena je 1425., ispred pročelja ima tipičnu istarsku lopicu (trijem), a 1978. ovdje su otkrivene freske (slika dolje lijevo). Na njezinim su zidovima ucrtani križevi (neki smatraju da je riječ o templarskim križevima (više o tome u postu na kojeg stavljam LINK). Na pročelju je simbolični prikaz 12 sunčevih zraka i „božje oko“.
Uz ovu crkvicu veže se i običaj zabijanja čavala u zid (to sam našla, čavle nisam vidjela jer obično ne vidim pol stvari, ali mi je naknadno poslao fotku Kljujuć (link na blog). 
To je nekakav običaj vjernika da zakucaju čavao i pomole se za ostvarenje želje (molitve). Jedini podatak kojeg sam našla (na jednom blogu) je podatak da se to obično vezalo uz žene koje nisu mogle imati djecu, a da su se čuda ipak dešavala pa su se i djeca rađala.
Pokraj crkve nalazi se veliki kameni blok u kojem su udubljenja (slika dolje desno). Ove rupe su vrlo precizna udubljenja, a služile su kao mjere za žito i tekućine koje su se prije koristile. 
 

čavli u zidu
swirl @ 15:06 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
petak, siječanj 11, 2008
Svaka čast palači Salomon, ali ovdje baš bjesnim. Palača je izgrađena u 15.st., posljednji put obnovljena u 19.st. Nalazi se nasuprot crkvice Sv. Marije od Placa, čim uđete kroz gradska vrata u Gračišće.
Riječ je o venecijanskoj gotici, a o ljepoti ne trebam niti pričati. Nađoh na internetu sličicu kako je izgledala za boljih vremena pa je stavljam ovdje. Na koncu konca sam kroz prozor snimila i ostatke ukrašenog plafona prostorije na prvom katu. I taj jadni segment plafona dovoljno svjedoči o tome što je palača bila, a što je sad svjedoči njezin izgled danas.
Bjesnim jer i ovo je priča na „hrvatski način“. Svojedobno sam isčeprkala da su je prijašnji vlasnici prodali, ali je ispalo da je nisu prodali na pravi način (čini mi se da je nisu prvo ponudili općini) pa se podigla tužba koja je rješavala našim stilom (popularno nazvanim „brzina munje“). U međuvremenu ovo prekrasno zdanje propada. Ovih par polu-činjenica koje sam tu nanizala o prodaji i tužbi našla sam prije par godina i sad se toga prisjećam, pa ako sam nešto i pogriješila ne zamjerite.
Koliko sada znam, palača Salomon se prodaje opet. 

 

 
 
swirl @ 19:47 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 10, 2008
 
Pogled s terase na kojoj je župna crkva
Najveća crkva u Gračišću je upravo ova na slici, crkva Sv. Vida, Modesta i Krescencije. Sagrađena je u 18.st., a oko nje se nalazilo staro groblje. Nekoliko nadgrobnih spomenika iz toga doba nalazi se pred crkvom i danas. Crkva ima vrijedan inventar, a šetnja s njezine vanjske strane nudi vam još jedan od prelijepih pogleda na Istru.
  Sv. Vid, Modesto i Krescencije
Oko Gračišća raspredaju se i tajanstvene priče, te neki navode Gračišće kao svojedobni centar masonerije u Istri.
Na zidu jedne od crkvica (Marija na Placu) neki smatraju da je nacrtan križ zapravo templarski križ. S druge strane skoro svaka crkva ima ucrtane križeve, jednostavno ucrtavali su se kod posvećenja crkve, a onda bi naknadnim krečenjem križevi nestajali ispod slojeva vapna (vidi više o tome u postu „Ročki abecedarij“ LINK). Meni nekako i križ iz Roča i križ iz Marije na Placu djeluju isto. No dobro, valjda postoje znalci koji o ovome mogu reći i puno više. Moja potraga (da saznam više o templarima i masonima u Gračišću) za sada nije urodila baš nekim plodom.

Unutrašnjost Sv. Marije na Placu (na zidu desno vidi se križ)

Templari jesu djelovali u Istri, njihovo je djelovanje zabilježeno u Puli, uz dolinu Mirne, uz Limski kanal, a kao centar njihovog djelovanja navodi se Vižinada.
Neki poznavaoci ove tematike izučavaju stare nadgrobne spomenike pokraj župne crkve koje sam malo prije spomenula, i opet zbog masonske simbolike. Već sam pogled na lubanju s prekriženim kostima djeluje sablasno, a onda dodajte na to „hi ro monogram“ (Labarum), pa „božje oko“ pa portal crkve s dvanaest sunčanih zraka i opet „božjim okom“. Kako rekoh, nisam baš stručnjak za ovo, ali ću vam zato staviti link na jedan interesantan blog gdje možete naći o ovome podosta (blog secret society). 
 
Hi ro monogram bio je znak kršćanstva ranih kršćana, a slova X (hi) i P (ro) prva su dva grčka slova Kristova imena. Često se na monogramu javljaju i grčka slova alfa i omega (prvo i posljednje slovo grčke abecede, a u ovom smislu bi označavali da s Kristom sve počinje i završava), a takav se znak katkad koristio kao oznaka za čestitost i poštenje.
 
1. Ulaz u Sv. mariju od Placa, 2. hi ro monogram
Kad govorimo o templarima i masonima te vezom između njih, stavljam vam citat s bloga kojeg sam navela (Secret Society). Riječ je o početku teksta o masonima.
"Mnogi nagađaju da su mnoga tajna i masonska društva proistekla upravo od vitezova Templara."
swirl @ 18:06 |Komentiraj | Komentari: 21 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 9, 2008
 
Kada vozite od Pazina prema Pićnu negdje na pol puta nalazi se Gračišće. 
Ne trebam ni reći da je nekada ovdje bilo naselje histra (nije ni čudo jer neke procjene govore da je u Istri živjelo i do 120.000 histra). Dolaskom rimljana Gračišće postaje rimska utvrda, a dobiva naziv Gallinianum. I Gračišće ima kontinuitet od tih davnih dana. Štoviše, negdje oko 15.st. znatno je veće i bogatije od Pazina pa mu je i porez bio veći od pazinskog za cca 80%.
Unutar srednjevjekovnog naselja nalazilo su se čak 7 sakralnih objekata (danas ima 4 crkve). U nađenoj dokumentaciji iz davne 1199. godine Gračišće je imalo i hrvata Drašihu za župana. Naseljavanjem više od 100 hrvatskih obitelji, Gračišće dobiva status grada i svoj grb.
Naselje je bilo utvrđeno, a dio obrambenih zidina vidi se i danas, kao što je dobro sačuvana i srednjevjekovna kula (na slikama gore). U grad se ulazilo kroz gradska vrata (slika lijevo), kroz koja ulazite i danas, a gradska je loža (16.st.) u prizemlju tog prolaza.
U svakom slučaju, vrijedi posjetiti ovo mjesto. Šetnja njegovim uličicama dovest će vas do saznanja da je niz kuća današnjeg Gračišća još iz 15.st., pogotovo one na vanjskom rubu stare jezgre kao i kuće u uličici pokraj crkve Sv. Eufemije. Ogladnite li, imate konobu „Marino“ (isprobala sam, i preporučujem).
swirl @ 19:34 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare