Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
nedjelja, prosinac 19, 2010

Šetnja ostacima utvrde Kosmati kaštel može vam samo dijelom dočarati njezin izgled u prošlosti. U utvrdu ulazite kroz glavni ulaz koji je na zapadnoj strani. Skrenete li od ulaza desno, uz unutrašnju stranu vanjskog bedema strmim uskim prolazom dolazite do srednjevjekovnog zahoda. Vratite li se do ulaza i nastavite ravno, šećete između vanjskog bedema i zida koji ograđuje središnji kompleks utvrde. Prolazite kraj  crkvice Sv. Marije Magdalene, a na završetku ovog prolaza je veći brisani prostor na kojem se nalazilo vanjsko dvorište. I ovdje su postojala mala vrata kojima se najvjerojatnije  dolazilo do obrađenih terasa izvan bedema. Na vanjskom dvorištu postojale su pomoćne zgrade. Potpun krug oko središnjeg kompleksa utvrde nije moguće napraviti jer je na južnoj strani središnji kompleks do samog ruba klisure i nema „međuprostora“ između bedema i središnjeg kompleksa.

Iz vanjskog dvorišta kroz uski zavijeni ulaz ulazite u središnji kompleks utvrde. Ulaz čine stepenice uklesane u stijenu i manja obrambena kula. Tek se sada nalazite u središnjem dijelu utvrde točnije u njezinom unutrašnjem dvorištu. Iz njega se ulazilo u palaču, reprezentativni dio koji je imao najmanje 4 kata. Palača je prislonjena uz  glavnu obrambenu kulu visine 19 metara. S obzirom da su zidovi kule bili široki 4 m, danas je ona najbolje sačuvana.

Daleko u prošlosti na ovom je mjestu vjerojatno postojala pretpovijesna gradina čiji su ostaci nestali gradnjom srednjevjekovne utvrde, ali su otkriveni segmenti  keramike datirani u 7.st.p.n.e. Naselje je vjerojatno postojalo i u antici (u blizini su otkriveni žarni grobovi).

Sama srednjevjekovna utvrda po prvi se puta spominje u dokumentima u 10.st. Mišljenja o tome kada je doista i nastala razlikuju se; neki je datiraju u 6.st., neki u 10.st.

Izgled utvrde kroz povijest doživio je niz promjena. Isprva je utvrdu činila samo glavna obrambena kula te nešto manjih građevina smještenih na površini već opisanog „središnjeg kompleksa“ oko kojeg je izgrađen obrambeni zid. Tada nisu postojali vanjski bedemi, vanjsko dvorište i crkvica. Bila je to manja, jednostavna utvrda namijenjena isključivo obrani, smještaju vojnika, možda i smještaju stanovnika u blizini u slučaju opasnosti. Naknadno je dio vanjskog zida pojačan i povišen. Nakon prve veće štete (vjerojatno krajem 12. ili početkom 13.st.) gradi se palača uz obrambenu kulu te se zbiva još nekoliko manjih izmjena u izgledu utvrde. Tada i obitelj Pietrapilosa započinje živjeti u utvrdi. Najvjerojatnije je tada izgrađena i crkvica koja je sastavni dio vanjskog bedema pa je za pretpostaviti da je tek tada utvrda dobila bedem koji i danas postoji te je dotadašnja utvrda počela činiti središnji kompleks, a bedem je formirao vanjski dio utvrde i vanjsko dvorište.

Nakon novog stradavanja (vjerojatno negdje 1274. godine) gradi se još jedna zaštitna kula na ulazu iz vanjskog u unutrašnje dvorište. Naravno ovo je samo dio izmjena na utvrdi, jer je izmjena bilo više. Na istraživanju utvrde potrebno je još raditi kako bi se eventualno odgovorilo na niz nejasnoća koje postoje.

Više o Kosmatom kaštelu nađite klikom na tag „Kosmati kaštel“ s lijeve strane bloga.

Izvor: Petrapilosa arhitektonski razvoj utvrde, mr. Josip Višnjić, Buzetski zbornik 37;49-76

swirl @ 17:16 |Komentiraj | Komentari: 13 | Prikaži komentare
petak, siječanj 1, 2010
Crkvica Sv. Marije Magdalene nalazi se uz vanjski bedem, odmah s lijeve strane nakon ulaska u kompleks Kosmatog kaštela (link). Izgrađena je najkasnije u 13. st., ako ne i ranije (11. ili 12.st.), a bila je u funkciji do 1793. godine. Kako su u zamku živjeli vojnici, a samo povremeno i njegovi vlasnici, crkvica je služila isključivo njima. Običan je puk odlazio na bogoslužje u crkvu Sv. Antuna Opata u dolini ispod kaštela.
Obnova crkvice započela je 1995., kao prva faza restauracije cijelog kaštela. Tada je crkvica bila skroz urušena, a njezina unutrašnost puna urušene krovne konstrukcije. Obnova je trajala sve do 2003. godine.
Crkvica ima učahurenu apsidu, a poput većine srednjevjekovnih crkvica njezina je unutrašnjost bila poprilično mračna. Ono malo svjetla prodiralo je kroz vrlo uske prozorčiće koji su ujedno imali i ulogu puškarnica u obrani kaštela. Njezini zidovi građeni tehnikom suhozida bili su i s unutrašnje, a vjerojatno i s vanjske strane ožbukani, a na žbuku su s unutarnje strane bile nacrtane freske.
Prilikom obnove ostaci fresaka nađeni su u puno sitnih fragmenata, što je onemogućilo rekonstrukciju cjelovitog prikaza freski. Analizom tehnike rada ustanovljeno je da su freske nastale u 15.st., u doba kada je fresko-slikarstvo Istre bilo na samom vrhuncu. I dan danas je ime majstora koji ih je izradio ostalo tajnom.
Djelići slikovnih prikaza su restaurirani i konzervirani. Prevladavale su ružičasta boja, zelena, crvena, oker, smeđa... u raznim nijansama. Po sačuvanim djelićima fresaka s prikazom likova potvrđeno je da su freske izuzetne kvalitete. 
I na ovim freskama otkriveni su mnogobrojni glagoljski grafiti. Po obliku glagoljskih slova datiraju se u 15. i 16.st. Osim glagoljice otkriveni su i djelići grafita upisani latiničnim pismom.
Izvor: „Kostel Petrapilosa – O tragovima fresaka iz crkvice Sv. Marije Magdalene“, Arheološki muzej Istre, Pula 2003.
swirl @ 10:47 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
četvrtak, ožujak 6, 2008

Oko 1620. godine Kosmati kaštel doživio je veliki požar. Legenda kaže kako je taj veliki požar podmetnut. Legenda spominje vlasnika kaštela koji je na konju izašao iz dvorca i počeo bičevati seljake koji su radili i popravljali opkop oko dvorca. Ljuti seljaci uhvatili su bahatog konjanika, srušili ga s konja i po kratkom postupku - odsjekli mu glavu, da bi potom zapalili cijeli dvorac.
No i nakon požara dvorac je obnovljen i u njemu se živjelo do kraja 18.st.
swirl @ 19:57 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
subota, ožujak 1, 2008
Onako usput «Allo, allo» mi je jedna od najdražih humorističih serija. 
No vratimo se mi u Istru i posvetimo današnji post «instituciji» javnog zahoda. Razlog - nekako mi samo fali glava od veselog Renea i njegovo uobičajeno «You stupid woman» upućeno madam Edith. 
Ovaj javni zahod slikan je u Labinu, vrlo sličan sam vidjela u Raši. I nekako mislim da zaslužuje svoje mjesto na mom blogu.
I tu je trenutak da spomenem još jedan zahod, ili barem prijeteću zahoda, u kaštelu Pietra Pilosa (Kosmati kaštel). Kada uđete u ruševine kaštela popnite se uz njegov vanjski zid desno i ... vidjet ćete latrinu, prijeteću današnjeg WC-a. Čini ga kamena ploča s rupom u sredini. Ne trebam tumačiti ćemu ta rupa služi. Ta mala «odaja», «niša» kako god hoćete malo je izbačena van, tako da je otvor iznad litice i tamo je išlo to što je već išlo... 
Latrina Kosmati kaštel
swirl @ 12:21 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 7, 2006



Kaštel "Pietrapilosa" ili "Kosmati kaštel" nalazi se između Buzeta i Motovuna. Prvi se put spominje 965. godine kada je dan porečkom biskupu za borbu protiv prodora Slavena u krajeve oko rijeke Mirne. Kaštel je na klisuri iznad potoka Bračane koji se 2 kilometra dalje ulijeva u Mirnu. S obzirom na plovnost Mirne u davna vremena, plovilima se moglo doći do Istarskih Toplica, blizine Buzeta i Kosmatog kaštela (sad nam je jasno zašto su Rimljani 5 kilometara od ušća Mirne u more napravili svjetionik).
Važnost kaštela potisnuli su razvoj Oprtlja i Grožnjana.

Crtice iz prošlosti "Kosmatog kaštela"
Kao i povijest naših krajeva općenito, tako je i povijest samog kaštela izuzetno burna. Kaštel je promijenio niz vlasnika, niz uloga, bio u nizu što ljubavnih što manje ljubavnih intriga.
U knjizi "Vilinska Istra" o tome sam našla najviše podataka (knjigu vam preporučujem). Pa eto da navedem samo neke:
- 1238. godine vlasnik kaštela postaje Vikard I i od tada se zove Vikard de Pietrapilosa,
- isti ovaj Vikard bez znanja akvilejskog patrijarha Veneciji predaje Grožnjan (to se zove izdaja!) i biva prvo prognan, nakon toga mu se kazna mijenja u financijsku,
- jedan od vlasnika kaštela (Henrik de Pietrapilosa) ubija gospodara momjanskog kaštela Bianchina da Momiana čija familija, čim se dočepala Henrika i Henrika skraćuje za glavu (oko za oko, zub za zub i... glava za glavu)
- 1403. godine vlasništvo nad Kaštelom gubi Petar od Pietrapilose i to vjerojatno zbog kartaških dugova te kaštel prelazi u ruke Nicole de Portisa iz Udina,
- 1411. godine Venezija okupira kaštel.

U sklopu kaštela nalazila se i crkvica Svete Magdalene iz 13. stoljeća. Crkvica je u funkciji do 1793. godine (sam kaštel je tada već u fazi propadanja). Na nekoliko različitih mjesta našla sam podatak da i kaštel i crkvica stradavaju u požaru, samo je u svakoj knjizi godina koja se navodi uz taj požar drugačija (i nije baš mali raspon jer se kreće od 1625. do 1825. godine). Ili je tih požara bilo i nešto više...


Želite li vidjeti više fotografija Kosmatog kaštela kliknite OVDJE (link na moj post od 15. siječnja 2007)

swirl @ 18:13 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare