Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
nedjelja, kolovoz 7, 2016



Legenda je pomalo slična onoj o nastanku Vranskog jezera (link).

Legenda kaže da je ovdje nekada bilo polje i tu su živjela dva brata, od kojih je jedan bio slijepac. Svaki je brat živio u svojoj kući, a cijelu obitelj prehranjivali su obrađujući polja. No zločesti je brat želio prevariti slijepoga kod podjele ljetine. Ovaj pokušaj prevare toliko je razljutio Boga da je potopio cijelu dolinu. Od doline je ostao nepotopljen samo njezin vrh, na kojem je imao kuću slijepi brat, te oko kuće malo polje, taman dovoljno da se prehrani njegova obitelj.

Izvor: Mitovi i legende Istre i Kvarnera

swirl @ 17:34 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, travanj 27, 2016



Kao klinku, ako je slučajno bilo loše vrijeme pa se nije moglo ići na kupanje, tata bi me znao odvesti u uvalu Črišnjevo. Tu je uvijek bilo živo, kolone auta, često s kamp kućicama, čekale su na ukrcaj na trajekt za Krk. Bilo je veselo i kupati se u Črišnjevu, svaki polazak/dolazak trajekta značio je i solidne valove.

Izrada studija o mostu, pa čak i gradnji tunela ispod mora (zvuči li poznato?) započele su 1960. Odabran je projekt mosta koji vodi na Krk preko otočića Svetog Marka. Projektant je Ilija Stojadinović iz Beograda sa suradnicima Vukanom Njaguljom i Bojanom Možine.

Radovi su započeli 1976., a most je otvoren 19. srpnja 1980.

Most je dug 1430 m. Betonski luk od kopna do Svetog Marka iznosi 390 metara te je, u trenutku izgradnje, bio najveći most te vrste u svijetu, za 85 m duži od mosta u Sydneyu. Mada ga je 1995. pretekao most u Kini, ovaj je luk i dalje najduži armirani betonski luk u svijetu.

Izvor: wikipedia (link)

swirl @ 12:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, veljača 13, 2016





Riječ je o kopijama najstarijih glagoljskih zapisa uklesanih u kamen, koji su pronađeni u Istri i na Kvarneru.

Kada ste u Istri obavezno posjetite Aleju glagoljaša. Tako je prozvana cesta koja započinje ispod Roča i vodi vas sve do Huma. Sve „stanice“ na aleji nalaze se ovdje (link) i svaka ima svoju glagoljašku priču. Jedna od tih „stanica“ je i ona u selu Brnobići gdje je glagoljaški lapidarij koji sadrži 11 glagoljaških spomenika (link).

Tri godine nakon postavljanja glagoljaškog lapidarija u Brnobićima, godine 1987., akademik Fučić sa svojim bratom postavio je lapidarij na Cresu. Nalazi se na zidu terase konobe Toš-Juna u Valunu (link). Valun nije odabran slučajno. U Valunu je pronađena Valunska ploča, glagoljaški natpis urezan u kamen, nastao u 11.st. To je nadgrobna ploča koja navodi imena tri pokoljenja iste obitelji: baka Teha, sin Bratohna i unuk Juna. Natpis sadrži dvojezičan i dvopismen tekst koji ima navodi ova imena: jednom su upisani glagoljicom na hrvatskom, drugi puta latinskim pismom na latinskom jeziku.

Valunski lapidarij, osim 11 glagoljskih spomenika koji se nalaze u Aleji glagoljaša, sadrži još 3 spomenika. Jedan je kameni držak iz Huma, nastao je u 15. ili 16.st. Riječ je o kamenom križu, a na četiri kraka upisana su glagoljicom imena četiri evanđelista.

Drugi je natpis pronađen u Osoru (upisana 1633. godina, otkriven je na ruševinama samostana Sv. Marije na Vijaru). Treći je kameni reljef Svetog Martina nastao oko 1330. Sredinom 19.st. Kukuljević je na reljefu otkrio glagoljaški natpis „Sveti Martin“.

Na otoku Krku, u mjestu Porat, nalazi se treći glagoljaški lapidarij (link). Lapidarij je postavljen 1990. u klaustru samostana Svete Marije Magdalene. Sadrži kopije svih 14 glagoljaških spomenika kao i lapidarij u Valunu.

Izvor: Franina i Jurina 2016.

Drago mi je da sam tijekom ovih gotovo pa 10 godina koliko polagano radim na mom blogu imala priliku kupiti i uživati u nizu knjiga o Istri i glagoljici akademika Branka Fučića. 

Slika gore: dio lapidarija u Valunu, slika ispod - Porat

swirl @ 16:38 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
subota, prosinac 12, 2015

 

Na periferiji antičkog grada Fulfinija u 5.st. sagrađen je ranokršćanski objekt koji je danas i najsačuvaniji objekt cijelog Fulfinija. Dio građe antičkog Fulfinija ugrađen je u crkvu, pa su tako i stupovi crkve vjerojatno nekada bili na forumu. Crkva ima tlocrt latinskog križa i imala je polukružnu apsidu. Pod oltarom nalazio se maleni podzemni prostor za čuvanje relikvija. Imala je velike lučne prozore te dvije bifore kroz koje je svjetlost ulazila u crkvu. Glavni ulaz u crkvu bio je kroz kulu na južnoj strani. Kula je imala ulogu obrane, ali je imala i male kripte za pokapanje moćnika.

Uz vrlo veliku crkvu nalazilo se i groblje. Uz crkvu je bilo i veliko dvorište (klaustar). Tijekom rekonstrukcije otkrivene su grobnice, a otkriven je i jedan nedirnuti sarkofag.

U blizini crkve otkriven je još stariji sakralni objekt, ranosrednjevjekovna karolinška crkva izgrađena u predromaničkom stilu.

Izvor: Tajanstvena Hrvatska (Ivana Buj, Alan Čaplar, Hrvoje Kekez, Dario Žagar)

swirl @ 16:31 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 8, 2015



Za razliku od antičkog grada Krka antički Fulfinij izgleda da nije nastao na prostoru gdje je i prije njegovog nastanka postojalo naselje. Grad je sagrađen u 1.st. U njega su se doseljavali brojni vojnici antičkog Rima kada im je završena vojna služba – vojni veterani. Razvoj grada kao i njegova luka te plodna zemlja u blizini omogućili su doseljavanje i nizu drugih ljudi dok je vrlo povoljan položaj za trgovinu omogućio doseljavanje i velikom broju trgovaca.

Propast Rimskog carstva te vrlo nesigurna situacija uzrokovana napadima nomadskih naroda u 5.st. i dalje dovode do propadanja niza gradova u unutrašnjosti koji su, u njihovo zlatno doba, bili povezani s trgovačkim vezama s Fulfinijem. Ovime polagano propada i Fulfinij kao carstvo trgovaca, sve veći broj stanovnika napušta Fulfinij i grad lagano tone u zaborav.

Dio antičkog grada nalazi se pod morem te je istražen podvodnim arheološkim istraživanjima. Tada su otkriveni ostaci gradskih skladišta i antički dokovi.

Izvor: Tajanstvena Hrvatska (Ivana Buj, Alan Čaplar, Hrvoje Kekez, Dario Žagar)

swirl @ 19:22 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, listopad 25, 2015

 

Nalazite li se u Omišlju na Krku neka vam ne promakne posjetiti Fulfinij, antički grad koji se nalazi uz more na predjelu Mirine u uvali Sepen.

Uz antički Krk Fulfinij je bio vrlo važno naselje na Krku. Nastao je u 1.st.n.e. u doba Flavijevaca, prvenstveno zbog njegove zaštićene uvale u kojoj je napravljena luka. Kao i ostali gradovi koje je Rim prvo planirao pa zatim izgradio, imao je pažljivo planiran izgled - pravilan raspored ulica, trgove, vodovod, nekropole neposredno uz grad. I Fulfinij je imao terme u kojima su se namakali njegovi stanovnici prepričavajući najnovije tračeve i političke intrige. Centar gradskog života bio je naravno Forum. Tu su se donosile važne odluke, odvijala suđenja, a bio je i općenito mjesto okupljanja. U početnoj fazi, negdje tijekom 1.st., na forumu je sagrađen jednostavan hram na čijem pročelju su se nalazila 4 stupa. Na zapadnoj strani foruma nalazila se dugačka zgrada s niz prostorija dok je na istočnom dijelu isto bila dugačka zgrada, sa svega nekoliko manjih prostorija, ali i unutrašnjim dvorištem s trijemovima. U 3.st. forum mijenja izgled jer dobiva poseban trgić na čijoj se sredini nalazilo postolje. Vjerojatno je na njemu bila neka statua ili natpis od velike važnosti za Fulfinij. Prije propasti grada forum je izgubio svoj značaj te se na njemu grade manji drveni objekti. Fulfinij je napušten u doba raspada Rimskog carstva u 5.st.

 

Na periferiji Fulfinija u 5.st. sagrađen je ranokršćanski objekt koji je danas i najočuvaniji objekt cijelog Fulfinija. Dio građe antičkog Fulfinija ugrađen je u crkvu, pa su tako i stupovi crkve vjerojatno nekada bili na forumu. Uz vrlo veliku crkvu nalazilo se i groblje. Uz crkvu je bilo i veliko dvorište (klaustar). Tijekom rekonstrukcije otkrivene su grobnice, a otkriven je i jedan nedirnuti sarkofag.

swirl @ 15:17 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, prosinac 29, 2014

Crkva i samostan Svetog Lovre sagrađeni su na mjestu gdje je u davnini postojala nekropola Liburna, pa starih Rimljana i potom prvih kršćana na Krku. Crkva se spominje u srednjem vijeku, a posljednji put u dokumentima iz 1803. No već 1565. biskup Pietro Bembo zabranio je održavanje službe u crkvi zbog njezinog vrlo lošeg stanja. Kako god, crkve danas nema. Uz Svetoga Lovru bile su vezane i procesija cijelog svećenstva otoka koja se održavala na dan Sv. Lovre te sajam koji se u prošlosti održavao tri dana.

No danas su od crkve sačuvana dva stupa. Našla ih je obitelj Schinigoi na svojem posjedu te su prvo bili postavljeni na lijevu stranu ulice koja vodi do Sv. Bernardinu. Kada je podignut parkić na samom početku 20.st. stupovi su postavljeni ispred Lučke kapetanije. Godine 1944. u doba njemačke okupacije stupovi su oboreni jer su smetali njihovom oružju. Po završetku rata svećenik Ivan Žic dao je smjestiti ostatke stupova pokraj sporednog ulaza u katedralu, a danas ih možete vidjeti na trgu Kamplin.

Izvor: Splendidissima civitas Curictarum, Anna Maria Fiorentin

swirl @ 23:17 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 14, 2014

  

Mali Vatikan je veliki trg iznad stare jezgre grada Krka. Službeno se zove Trg krčkih glagoljaša, a zbog njegovog sakralnog karaktera uvriježeni je i naziv „Mali Vatikan“. Počnete li se penjati prema njemu naićiti ćete na kapelu Svete Ane, jednu od rijetkih sačuvanih kapela iz srednjeg vijeka. Naići ćete i na ploču s nazivom Londrona. Londrona je naziv grčkog porijekla (izvorno – androna) kojom stari dokumenti označavaju slijepe ulice. U gradu Krku ih je nekoliko.

Slijedi samostan benediktinki sagrađen u 13.st. u nekoliko faza. Samostanska crkva Svete Marije Anđeoske nalazi se do samostana.Prvi se puta spominje u 14.st.

Tek nakon samostana dolazite na trg, Mali Vatikan. Ovdje su nekada postojala Gornja gradska vrata kojima se izlazilo iz grada Krka. Uklonjena su u prvoj polovici 19.st. Do vrata nalazi se crkva Sv. Franje iz 13.st. te franjevački samostan koji je činio sastavni dio sjevernog krila gradskih zidina koje su štitile grad. Kompleks je izgrađen odmah nakon smrti Sv. Franje 1244. godine. Zvonik je sagrađen tijekom produživanja crkve, 1612. No najviši je kat dobio tek 1743. Do tada su se bunile klarise, vrlo zatvoren crkveni red, da se sa zvonika vidi u njihov vrt. Pokraj samostana klarisa (kojeg više nema) nekada se nalazila i crkva Navještenja Marijina. Ostaci su joj uklonjeni u prvoj polovici 20.st. Početkom 19.st., u doba Napoleona, zna se da su u samostanu klarisa živjele samo 3 klarise te je samostan zatvoren, a tri klarise preseljene su u samostan benediktinki.

Na istom trgu nalazi se manja crkva Majke Božje od Zdravlja. Sagrađena je u 11.st i nekada je imala drugog titulara, Sv. Mihovila. Sv. Mihovil bila je prva crkva u Krku sagrađena u romaničkom stilu. Uz nju je postojao i benediktinski samostan. Već 1616. opat Negri javlja u Veneciju da je samostan u vrlo lošem stanju, no Venecija ga nije obnovila pa je na koncu samostan srušen. U 19.st. zbog straha od epidemije mijenja se titular i crkva Svetog Mihovila postaje crkvom Majke Božje od Zdravlja.

Kroz povijest se ovdje spominju još neke crkvice, no do danas im se izgubio svaki trag.

Izvor: Splendidissima civitas Curictarum, Anna Maria Fiorentin

swirl @ 20:07 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, listopad 31, 2014

Jedina je crkva u nas koja ima dva kata. Nalazi se kraj krčke katedrale.

Donja crkva ima dvije lađe, dok gornja ima tri (umjesto treće lađe kod doljnje crkve postoji vanjski put uz katedralu). Bila je posvećena Sv. Margariti. Nekada su u Sv. Margariti osuđenici na smrt prisustvovali misi. Zatim je služila kao prostor za ubiranje i skladištenje crkvene desetine. Kada se ukinula desetina početkom 19.st. i opet je služila kao skladišni prostor, a tek šesdesetih godina 20.st. postaje ponovno crkva.

Gornja crkva je Sv. Kvirin. Prvi dokument koji spominje crkvu Sv. Kvirina je onaj iz 1335. kada su stanovnici Krka dali najamninu otoka Plavnika za njezin popravak. Nekoć je između Sv. Kvirina i katedrale bio slobodan prostor. Kada se proširivala katedrala, onda su prozorčići na Sv. Kvirinu prema katedrali zatvoreni, ali je napravljen otvor koji je spajao Sv. Kvirina s katedralom. Godine 1489. Vinciguerra spominje taj otvor, ali i činjenicu da su mnoge žene slušale misu u katedrali upravo iz Sv. Kvirina.

Kada je sagrađen Sv. Kvirin crkva je bila bez zvonika. Zatim je iza sakristije bio podignut drveni zvonik. Pravi zvonik sagrađen je tek početkom 16.st. Godine 1714. grom je udario u zvonik nanijevši mu oštećenja, a do 1767. cijeli je zvonik preuređen.

Izvor: Otok Krk kroz vijekove (Mihovil Bolonić, Ivan Žic Rokov)

swirl @ 23:31 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, kolovoz 22, 2014

Stari grad Krk postojao je i prije dolaska rimljana tako da je antički Rim manje više možda samo donekle uredio zatečeno stanje pa su današnje ulice starog Krka poprilično neizmijenjene od davnine. No nisu ostale slične samo ulice nego i neka od imena tih ulica i uličica.

Androna je naziv grčkog porijekla kojim su se nekada zvale slijepe uličice. Ponešto izmijenjen naziv sačuvao se do danas, pa ih stanovnici Krka nazicaju londrona.

Ulica koja se spušta od glavnog trga zove se Pluj. Naziv joj je nastao odavno, dolazi od latinskog „pluvia“ (kiša). Naziv je vrlo slikovit, za jakih kiša se zbog strmine kiša slijeva niz ulicu i nastaje gotovo potok.Pluj je naziv još jedne strmine kraj Kamplina, razlog naziva je isti – kiša.

Ovaj drugi Pluj se nekada zvao Maura Kal, što na krčkom narječju znači – velika ulica. Trg Kamplin dobio je naziv po latinskom „campus“ (prostor za vježbanje i trkalište).

Ulica koja od Gornjih vrata grada ide prema biskupskom dvoru je rimski cardo, a ulica koja spaja Pizantska vrata s glavnim trgom je decumanus. Sjeku se po sredini starog grada čime dijele stari Krk na četiri dijela.

Grad je imao nekoliko gradskih vrata. Gornja gradska vrata nalaze se na vrhu starog grada pokraj samostana i crkve Sv. Franje. Donja vrata su se vjerojatno nalazila pokraj Biskupskog dvora. Mala vrata nalaze se na zapadu, kraj luke, dok su na istoku Pizantska vrata. Velika gradska vrata ili Magna porta civitatis spominju se u nekoliko dokumenata. Vodila su s glavnog gradskog trga na obalu.  Put između Pizantskih i Glavnih vrata bio je put za najgoru kaznu – izdajstvo. Izdajnik bi bio vezan za rep magarca, tako bi prošao put od Pizantskih do Glavnih vrata, nakon čega bi uslijedila smrtna kazna. Statut je iz 13.st.

Stari trg (Plathea antiqua) očito je i stariji od Velikog trga (Plathea Magna). Nekada je Stari trg bio i nešto veći, da bi ga naknadno zasijenio Veliki trg.

Izvor: Otok Krk kroz vijekove (Mihovil Bolonić, Ivan Žic Rokov)

Na slici: detalj Krka

swirl @ 18:26 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
utorak, srpanj 29, 2014



Ptolomej, grčki geograf, 150.g.n.e. u knjizi „Geografia“ spominje Krk pod nazivom Kourikta, vrlo slično kako su to već prije njega učinili Strabon (Kuriktika) ili Plinije (Curictae). Ujedno je Plinije spominjao i Fulfinij, relativno nedavno oktriven antički grad pored Omišlja.

No uvijek se postavljalo pitanje – jesu li doista mislili o Krku. Godine 1860. otkrivena je u Krku ploča od vapnenca koja je definitivno odgovorila na to pitanje – stvarno je bila riječ o gradu Krku.

Naime te je godine krčki biskup Ivan Josip Vitezić započeo obnovu crkve Svetog Kvirina koja je tada čak bila i van uporabe. Trg pred crkvom bio je prepun različitog materijala, kojeg je trebalo ukloniti i urediti i ulicu kraj crkve.

Prilikom uređenja otkriveno je podnožje na kakvima su obično bili postavljeni kipovi. Gornji dio teksta (i podnožja) nedostaje pa se ne može isčitati o čijem je spomeniku bila riječ. No po sačuvanom tekstu zna se da je riječ o tribunu iz XI gradske kohorte te VI pretorije koji je bio i centurion careve osobne garde.

Važnost pronalaska je u spominjanju grada Krka kao „Splendidissima civitas Curictarum“ (presjajni grad Krk) čime se definitivno potvrđuje kako su antički pisci doista spominjali grad Krk.

Pronađeni natpis datiran je u 4.st. Mada izuzetno važan, samo je jedan od natpisa pronađenih u gradu Krku iz antičkog razdoblja.

Izvor: Splendidissima civitas Curictarum, Anna Maria Fiorentin

Na slici: detalj iz grada KrkaSmile

swirl @ 18:19 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
nedjelja, srpanj 27, 2014



U malenom mjestu Porat na Krku nalazi se samostan Sv. Marije Magdalene. Utemeljen je 1480. Današnji samostan i crkvica sagrađeni su u prvoj polovici 16.st. Njegujući tradiciju i marljivo bilježeći način života stanovnika, redovnici su omogućili postojanje malenog muzeja koji priča o prošlosti života u Portu i okolici.

U klostru je prof. Branko Fučić dao postaviti kopije najpoznatijih glagoljačkih natpisa. Od onih koje sam prepoznala tu su: baščanska ploča, plominski natpis, grdoselski ulomak, kustodija iz Vrha... 

 

 

swirl @ 21:33 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, srpanj 20, 2014

Kao i ostali antički razvijeni gradovi tako je i antički Krk svojim stanovnicima nudio – terme.

Na području današnje katedrale u Krku nalazila se jedna insula (blok zgrada) unutar kojih su se nalazile terme. Prostorije termi bile su obilato ukrašene mozaicima, od kojih se dio sačuvao i do danas, dok je dio vjerojatno ukopan u zemlju ispod katedrale. Poput niza antičkih termi tako su i ove nudile razne druge prostorije za stanovnike antičkog Krka, dok se samo malo zapadnije od središnjeg dijela termi nalazila gimnastička dvorana.

Nakon dojave o pronalasku neobičnog poda u konobi kuće Vasilić istraživanjem je otkrivena još jedna insula, s drugim krčkim termama. Od konobe prema vrtu, u dubini od 3 metra, otkriven je mozaik koji je prekrivao pod termi. Mozaik je datiran u 1.st., izrađen je od vrlo sitnih kockica, a predstavlja mitološki prikaz dupina koji se, kao da plešu, kreću oko Tritona. U terme se moglo ući kroz dva ulaza, jedan je bio na Decumanusu, a drugi se nalazio na forumu.

Vjerojatno se antička zgrada urušila, što je pridonijelo vrlo dobro očuvanom mozaiku. Tijekom 4.st. na istom je mjestu, povrh zdanja iz 1.st. podignuta nova zgrada s termama.

Postojanje čak dvoje termi govori o bogatstvu i važnosti antičkog grada Krka.

Izvor: Splendidissima civitas Curictarum, Anna Maria Fiorentin

swirl @ 23:16 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, srpanj 14, 2014



Na uzvisini između Ulice Sv. Bernardina i Sv. Antona nalazilo se prva antička nekropola. Na ovoj su lokaciji otkriveni mnogi antički nadgrobni spomenici, kosti, urne, ali i niz predmeta; posudice, šalice, tanjuri koje su članovi obitelji donosili na grob organizirajući ručak povodom godišnjica smrti.

Iz kasnijih dana ovdje su pronađeni i grobovi prvih kršćana, a kasnije su na ovom mjestu podignuti samostan benediktinaca i crkva Sv. Lovre.

Kada se izgradila katedrala groblje je nastajalo i oko nje, ali i oko drugih crkvi u gradu. U toj su se fazi oko Sv. Lovre pokapali samo stranci i nesretnici osuđeni na smrt.

Druga nekropola nalazila se u uvali Sv. Jurja.

Iz antike jedan je nadgrobni spomenik ugrađen u kulu grada (na slici). Prikazuje bračni par, no imena nisu poznata jer doljnji dio nadgrobnog spomenika nije očuvan. Prilikom ugradnje u zidine, 1407., na gornji je dio spomenika dodana šestokraka zvijezda (iz faze kada je Nikola, knez Krčki, izgradio kulu 1407.).

Po stilu izrade nadgrobnih stela, ali i po frizuri supružnika, spomenik se datira u razdoblje oko 40.g.n.e.

Pišući o nadgrobnim spomenicima teško je ne spomenuti niz cipusa otkrivenih na Krku. Datirani su u prvo i drugo stoljeće naše ere. Riječ je o nadgrobnim spomenicima izrađenim od lokalnog kamena, u obliku cilindra, visine od 104 do 130 cm. Cipuse su na grobove stavljali Liburni. Dio cipusa sadrži natpise na latinskom te govore o jakom utjecaju Rima na starosjedioce otoka. 

Izvor: Splendidissima civitas Curictarum, Anna Maria Fiorentin

swirl @ 16:42 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, lipanj 27, 2014

 

Na najzapadnijem dijelu krka, točno nasuprot otoka Creda, nalazi se mjesto Glavotok. Ovdje se nalazi šuma hrasta crnike, koja je od 1969. proglašena rezervatom šumske vegetacije. Tu i tamo posađen je i pokoji crni jasen. Prosječno su stabla stara oko 130 godina. Nisu samonikla, cijela je šuma ljudskih ruku djelo.

U Glavotoku, odmah uz more, nalazi se i samostan Svete Marije. Riječ je o samostanu franjevaca trećoredaca, koji su na Krku od 1468. Živjeli su gotovo pustinjačkim načinom života. Crkva u sklopu samostana započela se graditi 1507., dovršena je 1509. U 17.st. je produžena. Samostan je iz 14.st., sagrađen na parceli na kojoj je prije postojao ljetnikovac Frankopana te malena kapelica. U crkvi je vrijedan inventar, a u njoj su se oduvijek čuvali i razni zapisi na glagoljici koju su redovnici njegovali.

swirl @ 10:41 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, lipanj 18, 2014

Naselje je nastalo u 14.st. kada su ovaj dio naselili  ljudi bježeći pred Turcima. Još se niz stoljeća mjesto zvalo Kraj ili Pod Kraj da bi naziv Stara Baška nastao tek u 17.st.

No nerijetko se i danas njezini stanovnici zovu krajanima.

Odavno su se stanovnici bavili ovčarstvom, ribarstvom, uzgojem vinove loze. Danas kada vozite prema Staroj Baškoj vidite i niz košnica. U mjestu (na ulazu u Staru Bašku) je kamp. Poznata je po predivnim plažama od kojih je dio dostupan samo ukoliko imate barku. Mjesto je jako izloženo vjetru te su okolna brda gotovo potpuno ogoljela od vegetacija, a sama vegetacija „stisla“ se uz obalu koja je ipak nešto zaštićenija.

2,5 km od mjesta nalaze se ostaci crkve Svetog Jerolima iz 13.st. Crkvica je sagrađena na mjestu gdje je u doba starog Rima postojala rimska građevina. Kraj otočica Galun nasuprot mjesta, na dubini od 10 do 20 metara, otkrivene su amfore iz 1.st. Očito je stradalo neko antičko plovilo koje je u to davno doba prevozilo najvjerojatnije maslinovo ulje ili vino u amforama. Povijest doseže i puno dalje, o njoj pričaju gradine na brežuljcima.

Obratite pažnju kada vozite cestom, a nalazite se već blizu Stare Baške. Na vrhovima brežuljaka nalaze se velike gomile kamenja (slika dolje lijevo). Pretpostavljam da je riječ o grobnicama, tumulima, iz prethistorije. Ukoliko imate o tome neku konkretniju online-informaciju slobodno mi pošaljite link, nisam do sada pronašla ništa konkretnije. 

 

swirl @ 23:14 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
srijeda, lipanj 11, 2014

 

U blizini Glavotoka, najzapadnijeg mjesta na Krku, nalazi se Sveti Krševan. Dovoljno je slijediti znakove, dovesti će vas do cestice koja prelazi u makadam. Nedajte se smesti ako vas cesta dovede do zatvorenih vrata poput „dvorišnih“, otvorite ih i nastavite dalje (ali ih prije toga i zatvorite, vrata su postavljena zato jer na parceli zna biti ovaca pa se zatvaraju zbog njih). Cestica završava na malom proplanku, a minutu hoda po stazici doći ćete do crkvice. I ona je, poput Svetog Dunata, starohrvatska crkvica. Jedine su takve crkve na Krku. Ima pravokutni ulazni krak, a zatim tri apside (trolisni tlocrt) s bačvastim svodom. Sagrađena je negdje u 11. ili 12.st., slična je crkvi Sv. Križa u Ninu i doista vrijedi vožnje po Krku da je vidite.

Izvor: časopis Građevinar (link)



swirl @ 16:20 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 8, 2014

 Vozite li od Krka prema Puntu i Baškoj, na samom skretanju prema Puntu, kraj kružnog toka, nalazi se Sveti Dunat, starohrvatska crkvica.

Mada na crkvi stoji natpis da je građena u 12.st. možda je sagrađena i ranije. Izgledom je jedinstvena, izgleda kao da ju je gradio netko snalažljiv, no bez nekih nacrta, te su sva građevinska riješenja potpuno jedinstvena. Jedinstvena je i njezina kupola, ali i tlocrt. Apside se nalaze po sredini i s jedne i s druge pobočne strane crkvice. Vjerojatno je izvana bila obložena klesanim kamenom. Ni ime sveca titulara nije poznato. Naziv, Sveti Dunat, nastalo je tek u 16.st., kada su za vrijeme vizitacije svjedoci rekli da je krčki biskup Donat a Turre darovao crkvicu obližnjim posjedima. Već je tada crkvica bila u lošem stanju. Početkom 20.st. restaurirao ju je Anton Gnirs, no 3. listopada 1945. stradala je u jakoj eksploziji. Tada je živote izgubilo petnaestak ljudi koji su se zatekli u blizini. Eksplodiralo je „skladište“ eksploziva koje su partizani spremili u podrum tadašnje gostionice obitelji Maračić koja se nalazila u blizini.

Izvor: Časopis Građevinar (link)

 

swirl @ 21:44 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, svibanj 10, 2014

U doba starih Rimljana na ovom su mjestu postojale terme. Sagrađene su u 1.st. U 5. stoljeću na mjestu termi sagrađena je ranokršćanska bazilika, a naknadno je postepeno sagrađen cijeli crkveni kompleks koji i čini današnju katedralu.

Katedrala Uznesenja Marijina ima dvojnu crkvu Sv. Kvirina i Sv. Margarete (jedna crkva nalazi se do druge). Svoj je oblik mijenjala kroz stoljeća da bi današnji oblik dobila u 12.st. Do katedrale je i zgrada biskupije. Najstarije krilo zgrade je istočno krilo, građeno istodobno kada i katedrala. Biskupija na Krku inače je izuzetno stara, spominje se već u 7.st.

Katedrala ima izuzetno vrijedan interijer. Bogata sakralna zbirka nalazi se u crkvi Sv. Kvirina. Zvonik katedrale sagrađen je 1515. godine. Isprva je imao gotički šiljasti vrh, dok je današnji, barokni, napravljen krajem 18.st.

S bočnih strana katedrale kroz stoljeća nadozidavane su kapele. Prva, ujedno i najljepša, kapela je Sv. Barbare. Zovu je i Frankopanskom kapelom jer ju je dao sagraditi Ivan VII Frankopan sredinom 15.st. 

swirl @ 22:15 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, svibanj 5, 2014

Povijest cijelog Krka, ali i velikog dijela Kvarnera, vezana je uz ovu obitelj.  Tako su dvorci Frankopana u Kraljevici (stari i novi kaštel), Grobniku, Bakru, Hreljinu, Driveniku. O nizu njih sam već pisala dok sam neke u zaleđu Crikvenice i Novog Vinodolskog tek posjetila prošli vikend.

Vjeruje se da je obitelj u samom Vrbniku imala dvije kuće. Jedna je „Baćin dvor“u ulicu Glavača. Kuća je dobila naziv po knezu Bartolu VII Baćinu (14.st.). Vjerovalo se da je Baćin dvor savršeno utočište i da su u njemu mnogi, koji su se našli u opasnosti, našli svoj spas.

Druga takva kuća je Knežev dvor koji je 1841. preuređen u školu.

U blizini Vrbnika nalazila su se nekada i dva kaštela obitelji Frankopan. Jedan je Gradec, nalazio se na rubu Vrbničkog polja, a vjeruje se da je to bio prvi posjed obitelji u ovom kraju. Za Gradec se vežu i mnogobrojne legende. U legendama se spominje blago otkriveno na mjestu gdje je bio kaštel i od kojeg je financirana izgradnja zvonika u Vrbniku. Druga legenda spominje kneževu kćer koja je vezla lijepa rakna (nešto poput tapiserije) u Gradecu.

Jedan je kaštel bio na brdu Sv. Mavar.

Na slici: ostaci zidina starog Vrbnika

swirl @ 23:10 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, travanj 19, 2014

 

Odmah kraj omišaljske župne crkve, na predivnom trgu, nalazi se gradska loža, ali i gotička kapela Svete Jelene. U 15.st. obnovio ju je Nikola Bozanić. U gradskoj loži podignutoj u vrijeme Venecije, kao i u svim gradskim ložama iz ovoga doba, sudilo se, saznavale su se novosti, ljudi su se okupljali. Godine 2011. u gradskoj loži Omišlja otvorena je malakološka zbirka s velikim brojem puževa, školjaka, glavonožaca. Zbirku je Omišlju darovala liječnica Branka Hameder Isensee, porijeklom iz Vukovara. Jedno od tumačenja nastanka naziva Omišlja je i ono da je naziv Omišalj nastao od riječi „ad musculi“ (mjesto školjaka) pa je i ovo poveznica Omišlja i izložbe školjaka.

Van gradskih zidina nalazila se još jedna kapela Svete Jelene, Sveta Jelena na Dolu, čiji su ostaci vidljivi i danas.

Starim Omišljem doista je lijepo prošetati. Proći ćete nizom  uskih uličica, lijepo obnovljenih kuća. Neke od kuća stvarno su stare pa u ulici Panćirov možete vidjeti kuću iz 15.st. Na njoj je niz gotičkih detalja.

Na području JANAF-a nalazi se Kurilovo. Dobilo je ime po svetom Ćirilu koji je bio titular crkvice koja se ovdje nalazila. Sagrađena je u 13.st., no nažalost devastirana je i desakralizirana.

Na Kurilovu je otkriveno i ranoantičko groblje (groblje stanovnika Fulfinija).

Uz put koji vodi od stare jezgre prema uvali Sepen nalaze se ostaci Fortičine, male utvrde koja ima izrazito dugu povijest. Utvrda je postojala u antici, no dograđivana je još u 12. ili 13.st. Tek nakon ovoga razdoblja više nema tragova o njezinom korištenju. Smještaj utvrde na povišenom značio je sigurnost i dobru preglednost, a dodatnu sigurnost i važnost za utvrdu pružao je izvor vode (izvor Buč). S istog izvora vjerojatno se i antički Fulfinij snadbijevao vodom, ali i stanovnici Omišlja i to ne tako dugo u prošlost.

swirl @ 16:12 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, ožujak 20, 2014

Srednjevjekovna legenda govori o strašnim napadima Tatara na posjede Arpadovića u 13.st. Tatari su, barem u legendi, potisnuli kralja Belu IV sve do Krka gdje je on uz podršku Frankopana sagradio sklonište kod mjesta Batomalj. S mjesta puca izvanredan pogled na more i obalu. Legenda kaže da su Tatari pokušati doplivati na Krk plivajući kroz Senjski kanal na mješinama od ovaca. Na Krku su pak bile uz obalu zapaljene mnoge vatre kako bi se vidjelo dolazi li neprijatelj. No s Velebita je zapuhala jaka bura te je niz Tatara umjesto do Krka stiglo na dno mora. Oni rijetki koji su uspjeli preplivati kanal zarobljeni su na obali. Legenda kaže da je jaku buru stvorila Sveta Marija, te se na blagdan Male Gospe i danas u mnogim dijelovima Krka pale krijesovi.

Istodobno, povjesničari smatraju da je sam Krk, ako je ikada i odigrao neku ulogu u ratu s Tatarima, odigrao samo sporednu ulogu dok je Bela IV pred Tatarima pobjegao znatno južnije uz našu obalu.

Izvor: Mitovi i legende Istre i Kvarnera 

Na slici: Baška

swirl @ 18:04 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 16, 2014

Krčki natpis je ulomak veće kamene ploče pisan oblom glagoljicom. Nađen je u samom gradu Krku pa je zato i nazvan Krčkim natpisom. Nastao je negdje u 11.st. čime je jedan od najstarijih glagoljaških spomenika. Krčki natpis čak je i stariji od Bašćanske ploče (link). Ulomak se nalazi ugrađen u zid kanoničke kuće u Krku.

Na natpisu piše:

„SE ZIDA MAJ OPAT I RADONJA, RUGOTA, DOBROSLAV”

odnosno spominju se čak tri stara hrvatska imena: Radonja, Rugota i Dobroslav. Kako natpis spominje gradnju samostana, vrijednost natpisa time je i veća  jer dokazuje kako je u 11.st. osim latinskih samostana postojao i jedan samostan glagoljaša.

Na slici: Krk

swirl @ 22:15 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, veljača 14, 2014



Neki biskup na Krku pripovijedao je ovu legendu koja se potom prenosila s koljena na koljeno. Vjerojatno je riječ o biskupu Francescu Teodoru Gennaru koji je živio u 17.st. No stanovnici Krka nisu je baš ozbiljno shvatili. Štoviše počeli su se međusobno pozdravljati smrtnim grijehom koji je bio „prišiven“ upravo za ono mjesto od kuda su pa su tako svi znali tko je od kuda. Dobrinju je „prišivena“ oholost, Omišlju škrtost, Dubašici bludnost, Poljici srditost, Baški zavist, Vrbniku lijenost, a gradu Krku proždrljivost.

Izvor: Mitovi i legende Istre i Kvarnera

swirl @ 16:12 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 5, 2014

Bašćanska ploča nađena na otoku Krku u Jurandvoru (vidi link) prva spominje kralja hrvatskoga odnosno hrvatsko nacionalno ime. Svjedoči i o tome da je hrvatski kralj Zvonimir imao vlast i na otoku Krku.

Legenda govori o tome kako je kralj Zvonimir sa svojom svitom doplovio do otoka Krka. Stigavši na krk, domaćim se ljudima obratio čakavicom. Tamo je izgradio dvorac pod brdom Hlam, a dao je sagraditi i crkvicu Svete Lucije na čijem je zvoniku uklesan njegov grb i gdje je nađena Bašćanska ploča.

Uz kralja Zvonimira vezana je i legenda o njegovoj kletvi koja je donijela hrvatima nesreću. Legenda kaže kako se bizantski car Aleksije I. Komnen obratio papi Urbanu II. za pomoć u oslobađanju Jeruzalema od Turaka. Papinom apelu odazvao se Zvonimir koji je okupio ljude kod Knina u mjestu Kosovo (danas Biskupija). No ljudi nisu željeli u rat i ubili su kralja Zvonimira. Bilo je to 20. travnja 1089. Legenda kaže da je, dok je umirao, Zvonimir prokleo narod na 900 godina nesreće. Legenda o njegovoj smrti spominje se u nekoliko povjesnih dokumenata. Mnogi smatraju da kralj Zvonimir nije ubijen no...

Izvor: wikipedia, Mitovi i legende Istre i Kvarnera

Na slici: ostaci antičke vile rustike kraj opatije Svete Lucije u Jurandvoru (link)

swirl @ 18:48 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
subota, siječanj 18, 2014

Blizu Vele plaže, po kojoj je Baška najpoznatija, nalazi se malena crkva Sv. Marka iz 16.st. Prije gradnje turističkih objekata 2007. i 2008. ispod i oko crkvice otkriveni su ostaci starokršćanskog objekta te niz grobnica. Cijeli kompleks bilo je nemoguće potpuno istražiti jer su nad njegovim dijelovima sagrađene kuće i cesta,no istraženo je koliko se moglo. Crkvica Sv. Marka sagrađena je na mjestu gdje se u ranokršćanskom kompleksu nalazila krstionica i samo maleni dio veće sjeverne crkve. Naime, riječ je o dvojnoj crkvi te je postojala i manja, južna crkva sagrađena preuređenjem antičke zgrade. Prilikom istraživanja otkriveni su mnogi mozaici, dekoracije, dijelom i dobro očuvani. Otkriveno je i tridesetak grobova od kojih neki datiraju iz 1. i 2.st. u kojima je pronađeno tridesetak predmeta. Sam kompleks datira se u 5.st.

Pretpostavlja se da bi se u blizini crkvice Sv. Marka mogla nalaziti još neka neistražena nalazišta.

Na predjelu Miri, kod izlaza iz Baške prema Jurandvoru nalazila se ranokršćanska trobrodna bazilika građena u dvije faze (druga faza je dovršena u 5.st.). Na otkrivenom podnom mozaiku nalazi se zapis kako je Saprilia dala produžiti građevinu. I prije istraživanja u katastru je lokacija naznačena nazivom Sv. Nikola te se vjeruje da je titular bazilike bio upravo taj svetac.

Ostaci crkvice sv. Nikole za Bagom otkriveni su tek 1994. Nalazila se uz morsku obalu, udaljena 3,5 km južno od Baške. Nije u fuknciji od 16.st. pa je od nje sačuvano vrlo malo ostataka. Kako nema tragova postojanja okolnog naselja vjeruje se da je imala ulogu zavjetne crkve.

Izvor: Građevinar 61 (2009) 11

Na slici: Baška

swirl @ 14:36 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 15, 2014

Pradavna legenda govori o pomorcima Matanima. Predvodio ih je admiral Hrvoje preko sedam mora, a Matani su bili na sedam brodova. Duž opasnog putovanja jedan se brod potopio i njegovi su mornari našli spas uglavnom na Kreti gdje su ostali živjeti. Ostalih šest brodova stiglo je sve do Primorja. Mornari sa tih 6 brodova iskrcali su se na 6 otoka, a admiral Hrvoje sa svojim brodom iskrcao se na otoku Krku.

Na Krku su ih dočekala stada zlatnih ovaca koje je čuvala vila. Vila je mornarima dala dozvolu da sagrade grad pored izvora vode, a vunom iz klupka označila je do kuda može sezati novonastali grad. No mornari su dobili još jedan uvjet; za ostanak na otoku Krku nisu smjeli gledati njezine zlatne ovce. Naravno da se mornari nisu držali obećanja, počeli su gledati ovce koje je za odmazdu vila pretvorila u kamenje. Tako je do tada zelen otok Krk postao otok prepun kamenja, a mornari su ga dijelom iskoristili za zidanje svojeg grada Korintije, čije su ruševine između Baške i Vrbnika.

Ovo je samo jedna od desetak ranočakavskih legendi s Krka (Veyske Povede) . Po predaji upravo su Matani donijeli na Krk glagoljicu i specifičnu bodulsku čakavštinu, koja je do danas u nekim oblicima sačuvana na Krku u nizu krčkih toponima.

Upravo iz ove legende postoji i ona uzrečica „preko sedam mora“, a neki vjeruju da bi admiral Hrvoje mogao biti i stvarna osoba. Naime Bizant je u nekim dokumentima spomenuo „arhonta Khadzona“ koji je u sedmom stoljeću predvodio hrvatsko brodovlje na Bosporu.

Izvor: http://blog.dnevnik.hr/sujenice/2010/02/, Mitovi i legende Istre i Kvarnera

Na slici: detalj iz šetnje gradom Krkom 

swirl @ 18:36 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 9, 2014

Pored Baške, na poluotoku Sokol (najjužniji dio Krka) nalaze se dvije važne lokacije: Korintija i Bosar. Bosar je ime prevlake između Male luke i Vele luke, ali je ujedno i naziv starog naselja uz Malu luku.

Korintija je naziv utvrde koja se nalazila na poluotoku na visini od 122 m. Bila je ograđena bedemima unutar kojih se nalazio niz zgrada. Jedna od zgrada bila je i sakralna građevina za koju se misli da je sagrađena krajem 6.st. Očito je u utvrdi bio smješten popriličan broj ljudi. Kako pogled s utvrde ipak ne garantira dobru kontrolu nad eventualnim dolaskom neprijatelja, pretpostavlja se da su vojnici smješteni u utvrdi najvećim dijelom nadgledali područje sa staza okolo utvrde.

U podnožju utvrde nalaze se ostaci starog naselja Bosar. Najstariji dio naselja datira se u 7.st.p.n.e. dok je najmlađi dio s ostacima crkve Sv. Nikole kraj koje je postojao i samostan. Crkva je romanička, mada se vjeruje da je građena na mjestu znatno starije crkve. Devedeset metara istočnije nalaze se ostaci još jednog crkvenog zdanja s trolisnom apsidom, vjerojatno iz 5. ili 6.st. U blizini trolisne apside otkriveni su grobovi, ali i ostaci moguće proizvodnje stakla.Ostaci trećeg sakralnog zdanja nalaze se 84 m sjevernije od ostataka apside druge crkve.

Bosar i Korintija smatraju se jedinstvenim primjerom ranobizantskog grada gdje je utvrda imala ulogu zaštite, dok je civilno naselje ispod utvrde prehranjivalo utvrdu. Ne zna se kada je naselje napušteno.

Izvor: Građevinar 61 (2009) 11

Na slici: Baška

 

swirl @ 18:26 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, prosinac 25, 2013

U staroj jezgri Krka nalaze se i kuće Cetinić (slika lijevo). Riječ je o tri renesansne zgrade međusobno spojene zatvorenim „mostićem“ iznad uske uličice koja ih je razdvajala. Obitelj Cetinić – Zuttinis bila je plemićka obitelj koju je povijest prvi puta zabilježila na Krku 1431. Na cisterni kraj kuća je njihov grb iz 1655. godine.

U blizini je Mala placa, prastari mali trg kojeg su čak i stari Rimljani zvali Starim trgom. Dakle, očito je trg postojao i prije dolaska Rimljana, u doba dok su ovdje živjela ilirska plemena.

Ima Krk i Bombe. Prije nego pomislite krivo, Bombe su uličica koje povezuje Decumanus i gornja gradska vrata. Nekada je tu bila i kapela Svetog Jurja pa su je mnogi zvali Kuntradom Sv. Jurja.

Posjetite obavezno i Kamplin, trg kraj Frankopanskog kaštela (slika desno). U srednjem vijeku ovdje su se borili vitezovi, no i puno prije njih, u doba starih Rimljana, ovdje je bilo vježbalište – campus po čemu je i do danas sačuvan naziv trga – Kamplin. Na Kamplinu možete vidjeti nekoliko ostataka velikih stupova, riječ je o stupovima hrama iz rimskog doba. Tu su se nalazile i terme. Napravljene su u 1.st., a do danas su sačuvani jedan bazen i djelovi nekoliko prostorija termi.

Na Kamplinu je i Kaštel, frankopanska utvrda građena od 12.-14.st. Kaštel je prvenstveno branio grad Krk od napada s mora, dok je u njegovoj četverokutnoj kuli bila i sudnica. Riječ o najstarijoj kuli u Krku. Datira iz 12.st. Kako su u unutrašnjosti kule, pod slojevima pronađeni ostaci freski misli se da je kula, osim obrambene, imala i vjersku funkciju. Tek kasnije dodijeljena joj je „uloga“ sudnice.

Okrugla kula je nešto mlađa, datira iz 13.st. Zove se i Venecijanskom kulom jer je obnovljena u doba Venecije.

Postoji i Austrijska kula. Poput Venecijanske, koja je dobila ime po obnovi u doba Venecije, ova je obnavljana u doba Austrije.

Cijeli kaštel naravno ima svoje zidine. Unutrašnjost je nenatkrivena, služila je zaštiti vojnika i stanovnika. 

Čestit Božić i sretna 2014.Smile

swirl @ 11:28 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, studeni 29, 2013

Nasuprot Klimnu na Krku, u uvali Soline, nalaze se ostaci još jedne romaničke crkvice, crkvice Svetog Petra.

Prilikom istraživanja okolice i obližnjeg podmorja i ovdje su otkriveni ostaci iz antike; nešto keramike, a ponajviše tegula (krovnih opeka). Otkriveni ostaci iste su vrste kao i crikvenički, a i ovi imaju žig Seksta Metlija Masima iz Salone. Tako se pretpostavlja da je on, osim u Crikvenici, imao keramičarsku radionicu i ovdje, na Krku.

Za crkvu Svetog Petra poznato je da je proširivana u 15.st. Vjerojatno su je proširili Vlasi, pastiri koje je naselio Ivan Frankopan. Sačuvane su isprave pisane glagoljicom o sukobima 1465. i 1468. između novonaseljenih stanovnika i starosjedioca oko ispaše stoke. Proširivanje crkve tako se obrazlaže povećanjem stanovnika. Novonaseljenim stanovnicima najbliža je crkva bila Sveti Petar, no nedovoljno velika te su je vjerojatno stoga i proširili.

No crkvica ima još tajni. U nju su ugrađena (i otkrivena) dva spolija. Oba su ugrađena u južni prozorčić. Jedan je imao pleternu ornamentiku koja odgovara razdoblju od 9.-11.st., drugi je po svojim dekoracijama i stariji. U njega su ucrtana tri križa, što se često kao ornament pojavljuje od 4.st. Srednji križ sa svojim viticama pak odgovara stilu iz 7. ili 8.st. Oba doprozornika temeljito je opisao Branko Fučić. Vrlo je vjerojatno crkvica još starija od ostataka Svetog Petra postojala ovdje i ranije, a od nje potječu ova dva spolija ugrađena u Svetog Petra. Možda je postojala na posve istom mjestu (jer se izrazito često jedna crkva gradila na temeljima starije) ili u blizini – nije poznato.

Izvor: časopis Građevinar 62 (2010) 1

Na slici: detalj iz Klimna

swirl @ 18:29 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 27, 2013
Nasuprot Baške pogled vam puca na otok Prvić. Na njegovom rtu najbližem Krku nalazi se svjetionik Stražica. Nekada je svjetionik imao posadu koja je činila jedino stanovništvo Prvića, no automatizacijom na solarni pogon Prvić je izgubio i ove „stanovnike“. Ovime je Prvić naš najveći nenaseljeni otok. Povremeno ga posjećuju pastiri i pčelari, naravno po ljeti i kupači koji dolaze barkama.

Izložen je buri i spada među najburovitije otoke naše obale.

Stadima ovaca neophodna je i voda, no ma koliko izgledao negostoljubiv na Prviću ima i izvora vode. Prvić je 1972. proglašen zaštićenim botaničkim i ornitološkim rezervatom. Na njemu se gnijezde mnoge ptice: bjeloglavi sup, suri orao, neke vrste patki.... U njegovoj siromašnoj vegetaciji nalazi se čak 17 zaštićenih endemskih biljaka.

Izvor: wikipedia

swirl @ 18:38 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, studeni 21, 2013

U staroj jezgri nalaze se i ostaci Venerinog hrama (1.st.p.n.e.). Otkriveni su slučajno, prilikom rekonstrukcije kuće. Venera, božica ljubavi, smatrala se pramajkom obitelji Julijevaca, a hramovi Venere bili su vrlo rijetki. Dozvolu za gradnju hrama mogao je dati samo pripadnik ove obitelji, čiji je najpoznatiji član bio Cezar. Stoga se smatra da je ili netko od Julijevaca živio u Krku ili je pak u Krku živio netko dovoljno moćan i blizak obitelji da je uspio dobiti dozvolu za gradnju. U blizini hrama nalazio se Forum tako da je hram doista imao izvrsnu lokaciju..

Ukupno je u Europi pronađeno desetak ovakvih hramova. Dvadeset godina prije otkrića ostataka hrama u Krku, samo desetak metara dalje otkriven je natpis o obnovi Venerinog hrama tako da otkriće i nije takvo iznenađenje, i otprije se znamo da je hram u krku postojao.

Izvor i slike: Jutarnji list (link)

swirl @ 23:25 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 17, 2013

Kulu na obali dao je sagraditi knez Nikola Frankopan 1407. godine. O tome govori natpis i grb obitelji. Uklesani su u rimsku stelu koja prikazuje supružnike (slika lijevo), a koja je ugrađena u zid koji gleda prema Krušiji. No cijela stara jezgra Krka ima zidine. Počeli su ih graditi još stari Iliri, kroz povijest su se puno puta obnavljale, ojačavale, a posljednje značajnije popravke učinjene su u 15.st.

Do rimske stele uđite u koktel bar „Volsonis“. Njihova fontana je originalna, nije stara, nije vrijedna u kulturnom smislu, ali je s punim pravom vrijedna posjete. Naime, sastavni je dio fontane mješalica za cement. Uz nju je i ploča s tumačenjem: „Nakon 850 kamiona punih zemlje i kamenja antičke zidine učvršćene su i cementom“.

Kraj zidina i Kule na obali nalazi se i Velika placa, lijep trg. Proučite staru zgradu – vijećnicu na trgu. Nekada je i ova zgrada imala ulogu obrambene kule. Sagrađena je u 15.st., a kroz nju vodila su još jedna vrata u grad. Na istočnom zidu zgrade nalaze se grbovi dužda Augustina Barbariga, a ispod grbova je sat s 24 polja. Sat se spominje prvi put 1538.  Inače, Krk je nekada imao četvero gradskih vrata kojima se moglo ući u grad.

Šećete li po Veloj placi, znajte da je to šetnja poput one na Forumu u Puli, poput one po starom dijelu Fažane.... Ispod vas, ispod poločenog trga, nalazi se arheološko nalazište; ruševine Sv. Stjepana i nekoliko grobova.

Dok arheološko nalazište naravno ne možete vidjeti, možete vidjeti veliku šternu posred Vele place. No, ova šterna nije šterna J. Gornji dio šterne preseljen je na ovu lokaciju iz blizine, gdje je doista postojala šterna. 

 

swirl @ 10:40 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 14, 2013
Ako krenete u šetnju gradom bez knjižica, prospekata, isprintanih stranica s interneta, nema razloga za brigu. Za razliku od niza turističkim mjesta u Hrvatskoj gdje spomenici nisu uopće obilježeni, Krk je prepun malenih edukativnih ploča postavljenih po gradu. Sve ćete znati, a šetnja će biti doslovno šetnja kroz bogatu povijest.

Dolazite li u Krk autom iz smijera Rijeke, na samom ulasku u grad nalazi se kapela Sv. Roka (slika lijevo). Sagradio ju je kanonik Marchese 1515. godine, a do danas je sačuvana u neizmjenjenom obliku. Ispred crkvice je trijem. Slijedite li znak za centar Krka, parkirajte na parkiralištu blizu mora, a dalje ćete znati kamo krenuti... u staru jezgru grada koju više ne možete promašiti.

Šetnja rivom prema gradu dovesti će vas do parkića i krušije (slika dolje desno). Zaustavite se, uz malo mašte dočarati ćete vrijedne žene koje su na Krušiji, na samom ušću ponornice u more, prale rublje. „Praonica rublja“ bila je u „pogonu“ još u 20.st. Do Krušije je i spomenik, upravo posvećen njima (slika dolje lijevo)

Vrlo blizu Krušije nalaze se gradske zidine i kula na obali, a zatim i stara jezgra grada.

 

swirl @ 18:13 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 10, 2013



Sam grad Krk ima povijest dugu tisućljećima. Ovdje su u davnini živjeli Iliri, plemena Japoda i Liburna. Potom su došli Rimljani koji su formirali pravi rimski grad, sa svim njegovim sadržajima i institucijama tipičnima za uređene rimske gradove antike. S antičkog nadgrobnog spomenika iz 4.st. sačuvan je natpis koji je dočaravao ljepotu grada. Glasi „Splendidissima Civitatis Curicta“ ili „Presjajni grad Krk“. Tadašnji Krk imao je raskošne terme, planirane gradske ulice, gradske institucije, forum... O raskoši grada govore do danas sačuvani mozaici, antički spomenici.

Kršćanstvo je na Krk stiglo rano, a vjernici su koristili za molitvu oratorij. Uskoro ga je zamijenila ranokršćanska bazilika, izgrađena na mjestu gdje su bile rimske terme. Ipak i do danas su sačuvani i otkriveni ostaci termi. Krk postaje biskupsko sjedište već 658.g. što je i dan danas.

Srednji vijek je obilježila obitelj Frankopan čiji je kaštel i danas obilježje grada Krka. Kaštel se gradio tijekom nekoliko stoljeća, pregrađivao, pojačavao. Obitelj je vladala Krkom sve do dolaska Venecije. Na vrhuncu moći obitelj je vladala teritorijem veličine koja bi odgovarala polovici Hrvatske. Otok je dospio pod Veneciju 1480. koja je njime vladala sve do raspada 1797. kada započinje vlast Austrije.

swirl @ 14:45 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 3, 2013

U kući gdje je galerija početkom 20.st. živio je moreplovac Franjo Vušković. Bila je onodobna atrakcija u Dobrinju. Posebnog stila gradnje, šarene fasade, odzvanjala je muzikom s gramofona, ali i papagajem koji je stigao u Dobrinj nakon jednog od mnogobrojnih putovanja po morima širom svijeta.

Devedeset godina nakon toga, Peter Infeld iz Beča, jedan od najvećih svjetskih kolekcionara umjetnina, kupuje kuću, vraća je u prvobitno stanje, te uz proširenja danas je ovo izložbeni prostor na 400 m2.

Izvor: TZO Dobrinj, wikipedia

Na slici: glagoljaški natpis iz Dobrinja (samo jedan od nekoliko koje vidite prošećete li po Dobrinju)

swirl @ 17:02 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, listopad 30, 2013

O slavnom slikaru 14.st. Paolu Venezianu iz Venecije i njegovom životu zna se vrlo malo Rodio se negdje prije 1300. te umro negdje nakon 1360. Njegova djela danas se mogu vidjeti u Veneciji, Vicenci, Bologni, New York-u, Londonu. U jednoj je fazi svojeg života, negdje između 1357. i 1358. izrađivao i mozaike. No jedno je njegovo djelo, antependij (predoltarje) “Krunjenje Djevice Marije“ eksponat sakralne zbirke i u malenom Dobrinju, u sklopu župnog stana. Proglašeno je spomenikom kulture. Isti takav antependij ovog umjetnika nalazi se u londonskom muzeju „Victoria and Albert“.

Antependij u Dobrinju otkriven je slučajno – bio je ugrađen kao otirač jedne obiteljske kuće. Sakralna zbirka u Dobrinju čuva i niz glagoljaških zapisa, relikvijar svete Uršule,  procesijsko raspelo. S jedne strane na raspelu nalazi se razapeti Isus, dok je s druge strane  Marija. Ovakva raspela izrazito su rijetka.

Izvor: TZO Dobrinj

Na slici: pogled na Dobrinj iz Klimna

swirl @ 18:54 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, listopad 26, 2013

 

Nekada ih je bilo sedam, što crkvi što kapelica. Jedna od njih, crkva Sv. Lovre, nalazila se na mjestu gdje je danas etnografska zbirka obitelji Barbalić.

Jedna se nalazila na gradskom trgu, a spominje se posljednji put 1780. godine. To je bila crkva Gospe od Anđela, sagrađena 1576. Natpis o njezinoj gradnji napisan je glagoljicom, do danas sačuvan, a nalazi se ugrađen u zid jedne zgrade kraj Place (slika gore lijevo).

Po Dobrinju ćete svako malo naići na koju ploču s glagoljicom. Tako je sačuvana i ploča o dogradnji novog svetišta crkve Sv. Stjepana iz 1510. godine 8slika gore desno).

Sveti Stjepan je župna crkva, potječe iz 12.st. mada je naknadno ponešto mijenjala oblike i dobivala novi stilski „štih“. Zvonik je potpuno odvojen od crkve, čak i ponešto udaljen.

U Dobrinju je i crkva Sveti Anton (Sv. Trojstvo) koja se prvi put spominje 1480. godine.

swirl @ 17:10 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, listopad 21, 2013

I ovo je jedna ljubavna legenda s tragičnim završetkom, kao i toliko puno drugih tužnih ljubavnih priča. To je priča o Franu i Lijani, zaljubljenom mladom paru čiju su ljubav sprečavale obitelji zbog različitih klasnih pripadnosti. Nesretan par predao se, skočivši u more s jedne stijene kraj Rudina… i u moru skončao svoj život. Žive dalje, već stoljećima, u legendi koja se prenosi s koljena na koljenu, u pjesmama, ali i u kipovima Frana i Lijane koji su uklesani na stijeni s koje se vjeruje da su skočili u more i smrt.

Jedna druga legenda vezana je za zvonik u Dobrinju. Legenda kaže da su prilikom njegove gradnje urekli zvonik. Tko vjeruje – vjeruje, tko ne – ne vjeruje, no zvonik je do sada nekoliko puta doživio udarac groma, a u 2. svjetskom ratu je i porušen.

I.... nije legenda, ali ću dodati u ovaj tekst.Embarassed Posjetite gumna. Dva su, jedan do drugoga (barem sam ih ja toliko vidjela, no lako moguće da mi je promakao još pokoji). Nalaze se na izlazu iz Dobrinja prema Sv. Vidu. Na okruglu površinu ograđenu malim zidićem stavljale su se žitarice, a zatim se, gaženjem po žitu, odvajalo zrno. Često je za ovakav „nožni“ rad angažirana i stoka.

Izvor: TZO Dobrinj

Na slici: gumno

swirl @ 20:44 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, listopad 18, 2013

Maleno staro mjesto na Krku ne smijete zaobići. Kamo god pogledate vidjeti ćete ostatke izrazito bogate povijest Dobrinja i Dobrinjštine. U doba Frankopana Dobrinj je bio utvrđeno mjesto, vanjski sloj kuća činio je njegove zidine. Na samom početku 12. stoljeća spominje se u glagoljaškom zapisu (vidi link na Sveti Vid). Kako šećete mjestom svaki čas naići ćete na glagoljaški natpis ili pak neki drugi podsjetnik na prošlost. Dio prošlosti možete vidjeti u Etno muzeju, u kući koju je Dobrinju poklonio novinar i publicist Ivo Sučić (1901-1980.), veliki zaljubljenik u Dobrinj. Ivo Sučić je, među inim, poznat po intervjuu s Charles-om Lindbergh-om (1902 –1974), američkim pilotom i izumiteljem. Na žalost prva asocijacija na spominjanje njegovog imena uvijek je grozna otmica njegovog sina, dječačića, čije je mrtvo tijelo nađeno nekoliko dana nakon otmice. Bilo je to 1932. godine. U Americi (a i šire) zavladala je uslijed otmice tolika medijska histerija da je obitelj neko vrijeme u tajnosti preselila u Europu da bi se tek 1939. vratili u Ameriku.

Što morate vidjeti u Dobrinju?

Puno toga J. Kada stignete na Placu malenim stepeništem popenjite se do parkića (Jardin). Kraj pošte, na dnu stepeništa, vidjeti ćete konjsku glavu (slika dolje desno). Najvjerojatnije je riječ o potpornju koji je nekada držao nečiji balkon ili bio potporanj nekom drugom dijelu kuće. U doba Venecije „konjska glava“ služila je kao mjera za dužinu („lakat“ tj. 63,5 cm). Do konjske glave nalaze se i dvije rupe u kamenu (slika dolje lijevo). To su tradicijske mjere za žito i ulje kojima se Veneciji plaćao porez.

Ne zaboravite potražiti i maskerona (slika gore). Nalazi se na suprotnoj strani Place. Ugrađen je na ugao jedne kuće. Riječ je o kamenoj glavi koju je izradio nepoznati umjetnik još daleke 1738. godine. Ne zaboravite na vidikovac s kojeg puca pogled na kopno, a iz daljine možete pogledati i Klimno, njegovu plažu s ljekovitim blatom i rivu (štradu).

Izvor: TZO Dobrinj

 

swirl @ 18:46 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, listopad 12, 2013

 

Blizu Dobrinja na Krku nalazi se i Kras. Iznad njega je brežuljak Kuševica, no najčešće ga ljudi zovu Sveti Juraj. Kada prolazite kroz Kras skrenite kod putokaza za ruševine Svetog Jurja.

Ruševine su na samom vrhu brežuljka. Riječ je o ostacima crkvice Svetog Jurja koja je sagrađena 1230. godine. Dao ju je sagraditi Juraj Pariježić, očito poprilično imućan čovjek koji je crkvi darovao i niz dobara. O ovom darivanju postoji i zapis na glagoljici, napisan 30. prosinca 1230. U istom zapisu piše da nakon smrti svojeg posljednjeg potomka crkvica ostaje župi Dobrinj. Već po zapisu iz 1780. crkvica je već tada bila u vrlo lošem stanju. Danas su od nje samo dijelomično sačuvani zidovi.

Ruševine se nalaze iznad mjesnog groblja. Kratka staza od groblja do crkvice, kao i okolina crkvice duhovito su ukrašeni kipovima samoukog umjetnika.

Stazom možete direktno od groblja, ali i oko groblja. Odaberete li ovaj zaobilazan put, vidjeti ćete putokaz i za najveću gromaču na Krku.

swirl @ 09:41 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, listopad 10, 2013

Za razliku od niza starih gradića na Krku, Šilo je novijeg datuma. Čak se ne spominje ni krajem 18.st. kada se u Dobrinju i okolici radio popis stanovništva. Pretpostavlja se da su naselje počeli razvijati stanovnici Crikvenice i ostalih naselja na kopnu koji su na ovom dijelu Krka imali svoje posjede.

Upravo je Šilo poznato po prvom trajektu na našoj obali Jadrana. Trajekt je počeo voziti 1958. godine. No i prije trajekta ovdje su dolazili brodovi koji su spajali Krk s drugim mjestima na kopnu. Tako je i „Krčko parobrodarsko društvo“ osnovano upravo u Šilu 1905. godine, a parobrod je vozio prema Vrbniku i Crikvenici. Povezanost Šila morskim putem s kopnom olakšavalo je nekada njegovim stanovnicima opstanak. Mogućnost zarade bio je i pijesak. Prvo su kopali pijesak u kavama između Polja i Šila, zatim se pijesak dovozio do luke i ovdje ukrcavao na brodovepa morskim putem dopremao na kopno i prodavao.

U blizini mjesta nalaze se ostaci rimske vile. Na Punti Šila možete vidjeti tuneru (više o tunerama ovdje). A samo mjesto meka je ronioca. U njegovom je priobalju stradao brod Peltastis (više o stradavanju broda ovdje).

Izvor: TZO Dobrinj

Na slici: tunera u Šilu

swirl @ 19:26 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, listopad 6, 2013

Crkvica je uz samo more u Klimnu, kraj parkića u kojem je izloženo i veliko sidro. Jedina je na Krku s titularom Svetim Klementom, a prvi se puta spominje daleke 1381. Po njoj je Klimno i dobilo ime.

Mada malena i izvana poprilično skromna, iznutra krije baroknu oltarnu reljefnu palu koja je proglašena nacionalnim spomenikom kulture. Crkvica je nekada pripadala obitelji Malatestinić iz obližnjih Solina. U nekim se izvorima ova obitelj spominje i kao Malatesta. Očito je obitelj bila ugledna. Spomen na ovu obitelj sačuvan je do danas jer je uglatom glagoljicom njihovo prezime uklesano na nadvratniku kuće u blizini crkvice, zajedno s godinom 1514.

Crkvica je djelomično obnovljena 1823., a temeljito 1926. godine.

Izvor: TZO Dobrinj

swirl @ 21:51 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, listopad 5, 2013

Na strani otoka Krka koja gleda prema Crikvenici i Novom Vinodolskom nalazi se i Klimno, malo mjesto uz more. Danas je Klimno poznato prvenstveno po ljekovitom blatu u uvali Soline. Uvala je izrazito plitka, jedna je od onih plaža gdje ulazite u more, hodate, hodate, hodate… i nikako doći do dubine.

U plićaku, uvaljeni u blato, mnogi po ljeti liječe svoje bolne kosti. I vraćaju se uvali i iduće godine.

Nekada se u uvali proizvodila sol. Još početkom 20.st. uvala je bila prepuna bačvi soli, koja se zatim transportirala na kopno i mijenjala u proizvode kojih nije bilo na Krku, a značili su život stanovnicima. Teško je danas zamisliti da je u uvalu još u 19.st. postojala tvornica crjepova. Uvalom dominira veliki uski mol.  U samom Klimnu nalazi se lijepi park uz more u kojem je izloženo i najveće sidro na Krku.

U Čižićima, na suprotnoj strani uvale, nalazi se i perilo („perilo pod topol“). Tu su žene u prošla vremena, dok nije bilo veš mašina, satima prale rublje. Jedno perilo sačuvano je i uz obalu u gradu Krku (upravo se obnavlja i perilo u Jazu u Bakru).

Usred uvale nalazi se i maleni otočić Škoj ili Kirinčić. Ruševine na njemu ostaci su nekadašnjeg restorana Veli Škoj.

Izvor: TZO Dobrinj

Slika: gore - pogled na uvalu iz Dobrinja, dolje - molo u uvali




swirl @ 16:32 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, rujan 30, 2013

U svojevrsnom uporištu glagoljice, Dobrinju, koji je nekada bio jedan od 6 kaštela Frankopana, a čini ga petaestak naselja (pa tako i Sveti Vid Dobrinjski) sačuvala se crkvica Svetog Vida. Crkvica je iz 11.st., jednobrodna, a u nju se ulazi kroz zvonik, otprilike toliko širok kako je široka i sama crkvica.

Uz samo crkvu vezana je i darovnica Slavnog Dragoslava, nastala 01. siječnja 1100. kada je crkva posvećena. Darovnica, često zvana i Dobrinjska isprava, ujedno je i najstariji glagoljaški dokument otkriven na otoku Krku.

Originalnu je ispravu napisao Kirin Radonjin, dobrinjski pisar. Isprava navodi kako je crkva sagrađena na zemlji Slavnog Dragoslava, što je sve „Slavni Dragoslav“ darovao Svetom Vidu osim zemlje, no definira i obaveze crkve te spominje svjedoke ovog dokumenta. Dobrinjska isprava u nekoliko je navrata prepisivana. Dokument je sačuvan u staroj knjizi dobrinjskog kaptola (16.-18.st) koja se nalazi u dobrinjskom Župnom uredu. Riječ je o jednom od prijepisa originalnog dokumenta, kojeg je  učinio Petar Petriš. Prijepis je datiran s 3. siječnjem 1724., a Petar Petriš je tijekom prijepisa ponovno preveo sadržaj dokumenta s latinskog (jedan od prethodnih prijepisa) na hrvatski jezik.

Interesantno je da ni dan danas nije poznato tko je bio taj „Slavni Dragoslav“ te kako je uopće nastao taj epitet.

Izvor: časopis Građevinar 62 (2010) 1

Knjiga o hrvatskoj glagoljici „Ja slovo znajući govorim...“ Anica Nazor

swirl @ 19:49 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, rujan 12, 2013

Blaž Baromić vjerojatno je rođen u Vrbniku te se rano upoznao s glagoljicom. I sam je bio svećenik. Jedan od njegovih prvih radova je Mavrov brevijar (brevijar kojeg je pisao za popa Mavra iz Vrbnika, a pop ga je koristio i na području Dubrovnika dok je tamo obavljao službu). Napisao ga je ustavnom glagoljicom 1460. godine.

U to je vrijeme započeo razvoj tiskarskih strojeva te su se knjige, umjesto dugotrajnog i skupocjenog prepisivanja rukom, počele tiskati i time bivati dostupnije. Naravno, za nabavku tiskarskog stroja trebalo je puno novaca koje Blaž Baromić nije imao. U to vrijeme nije se mogao za pomoć obratiti krčkom kaptolu koji se koristio latinicom pa je otišao u Senj. Dobivši potporu u Senju, Blaž odlazi 1493. u Veneciju učiti tiskarski zanat. Tada nastaje i Baromićev brevijar. Za vrijeme njegovog boravka u Veneciji dao je izraditi glagoljaška slova te se skupa s njima vratio u Senj. U Senju se zatim osniva tiskara 1494. u kojoj je Blaž Baromić odigrao krucijalnu ulogu.

Njegovih je ruku djelo „Senjski glagoljski misal“ čime je taj misal prva hrvatska knjiga tiskana baš u Hrvatskoj, a za koju točno znamo tko ju je tiskao; Blaž Baromić, Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić. Tiskanje je završeno 07. kolovoza 1494. Očuvala su se tri originalna primjerka (najočuvaniji je u Budimpešti, primjerak od 199 listova je u Sankt Peterburgu, a primjerak od 147 listova u samostanu konventualaca u Cresu). Od četvrtog je sačuvan samo dio, a nalazi se u Odesi.

Izvori:  wikipedia

Knjiga o hrvatskoj glagoljici „Ja slovo znajući govorim...“ Anica Nazor

Na slici: kip Blaža Baromića u Vrbniku

swirl @ 18:44 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, rujan 8, 2013

Barkom ili pješice možete posjetiti uvalu Sv. Jurja u blizini Vrbnika. Poviše uvale nalaze se ostaci crkvice Sv. Jurja. Bila je vlasništvo krčkih knezova koji su je 1453. poklonili krčkim biskupima. U uvali je izvor vode, a sama uvala, zaštićena, nerijetko je služila brodovima kao zaklon pred nevremenom.

U crkvici su vidljive sinopije. Naime, kada su se crtale freske prvo su se ucrtavale na zid pokriven grubom žbukom skice koje su se zatim popunjavale bojama. Tako su nastajale freske. U crkvici se vide sinopije koje pokazuju križeve, sveca s aureolom iznad glave, te jedrenjak oko kojega u moru plivaju ribe, a na čijoj palubi nalaze se mornari.

Svetac je Sveti Juraj, poginuo u progonima kršćana u doba Dioklecijana. Bio je zaštitnikom pastira, flore, faune, stoke... Prije Sv. Nikole Sveti Juraj bio je i zaštitnikom mornara. Ima li boljeg mjesta za crkvicu ovog titulara? Bila je okružena poljima vrijednih vrbničkih seljaka, a prikazivala je i njihovog zaštitnika. Bila je iznad uvale gdje su se sklanjali jedrenjaci u nevremenima, a Sveti Juraj je tada, kada su nastale freske, bio zaštitnikom mornara.  

Po „modi“ odnosno odjeći Sv. Jurja zaključuje se da je crtež nastao negdje u 12. ili 13.st. Čak i oblik broda i tip njegovih jedara odgovara ovom razdoblju pa se i sinopije datiraju negdje u razdoblje 12. ili 13.st.

U okolici Vrbnika nalaze se i ostaci crkvice Sv. Nikole (6.st.) s malim samostanom (uvala Ogrul). Pretpostavlja se da se upravo ovaj samostan (pod nazivom „Mikulj“) spominje na Bašćanskoj ploči, uz samostan Svete Lucije.

Istočno od sela Kameplja nalaze se ostaci crkvice Svetog petra. Crkvica je potpuno srušena pa opet sagrađena u 15.st., o čemu govore neki glagoljaški grafiti.

Izvori: Terra incognita, Branko Fučić

časopis Građevinar 62 (2010) 1

Na slici: strma obala ispod Vrbnika

swirl @ 11:34 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, rujan 4, 2013

S početkom razvoja turizma u Baški Baška postaje poznatija i van granica tadašnje države. Glas o njoj stiže i do Praga pa 1909. u Bašku stiže Emil Geistlich, direktor tiskare Narodne politike u Pragu koji se aktivno uključuje u rad „Društva za poljepšanje mjesta i mjesne čistoće“ i koji će odigrati jednu od ključnih uloga u razvoju Baške i njezinog turizma.

Godine 1910. u Baški je registrirano 960 gostiju, a te iste 1910. dolazi u jednomjesečni posjet mlada (tada je imala 26 godina) liječnica, Zdenka Čermakova. Njezin privremen angažman bio je prvenstveno fokusiran na pomoć obitelji Geistlich u vođenju lječilišta i hotela. Kada je stigla, nitko nije slutio da će njezin boravak u Baški biti znatno duži.

Doktorica je počela s radom 10. svibnja 1910., nedugo nakon što je diplomirala medicinu kao deseta žena na Karlovom sveučilištu.

Osim pomoći u razvoju turizma Zdenka Čermakova liječila je i brinula se o bolesnima u Baški. Siromašne ribarske obitelji nisu mogle plaćati usluge, no radila je bez naknade, i vrlo brzo stekla povjerenje domaćih ljudi. Godine 1920. Baška je pripala Jugoslaviji, pa je doktoričin angažman u turizmu nešto manji. Kako god, jednomjesečni boravak postao je mjesto gdje je proživjela cijeli život. Je li tome presudila ljubav prema Baški, briga o njezinim pacijentima, nesretna ljubav prema ravnatelju mjesne škole?

Umrla je u staračkom domu u Voloskom kada je imala 84 godine, a pokopana je na groblju u Baški.

Na slici: plaža u Baški

swirl @ 18:52 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
subota, kolovoz 24, 2013

Kada dođete u Bašku imajte na umu da ste došli u kraj kojeg su naseljavali još u prethistoriji. O tome govore ostaci otkriveni u obližnjim spiljama. Na istom su mjestu živjeli i Japodi, ilirsko pleme, a potom je, također uz more, nastalo rimsko naselje. Djelić antike otkriven je ispod kapele Sv. Marka uz poznatu Velu plažu. Dok je kapelica sagrađena 1514., ispod nje nalaze se ostaci antičkog mozaika, ali i bazilike iz 5.st.

Na brežuljku povrh Baške, Svetom Ivanu, nastalo je naselje negdje u 5.st. Očito su iz područja uz samo more tadašnji stanovnici odlučili otići na sigurniju lokaciju, na brežuljak i tamo se nastaniti. Na ovom se brežuljku nalazi crkva Sv. Ivana Krstitelja od kuda imate savršen pogled. Uz crkvu je groblje. Crkva je nekada bila prva župna crkva Baške, a u njezinom je zvoniku najstarije zvono u ovom kraju. Zvono je iz 1431. i nije ni čudo da ga zovu „starac“. Tu je 1232. izgrađen kaštel, no nije dugo potrajao, spalili su ga Mlečani 1380. Tek nakon spaljivanja kaštela stanovnici su se ponovno počeli spuštati bliže moru gdje je današnje naselje. Crkva Sv. Ivana bila je napuštena početkom 19.st. no strah od kolere i sama kolera doveli su do njezinog obnavljanja. Od tuda počinje predivna pješačka staza.

Naravno da je povijest od tada do danas bila burna, kako je to općenito povijest naših krajeva. No želite li znati malo više o turističkoj povijesti Baške, tada se kao početak navodi 1904. godina kada je osnovano „Društvo za poljepšanje mjesta i mjesne čistoće“ u Baškoj. Godine 1906. Baška je dobila i svoj prvi hotel, hotel Zvonimir, dok je 1908. otvoreno prvo bašćansko kupalište s 18 kabina (ujedno i prvo na cijelom Krku).

swirl @ 08:57 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 12, 2013

Još se iz antičkih izvora znalo se da se negdje na otoku Krku u blizini Omišlja nalazio grad Fulfinij, izgrađen planski kao grad za doseljavanje vojnih veterana. No točna se lokacija nije poznavala.

Istraživanjem crkve u Mirinama godine 1974. na zapadnom je pročelju otkriven kameni blok s uklesanim natpisom. Na natpisu je pisalo da je Lucije Sestije Dekster, pripravnik treće kohorte pretorijanaca, vlastitim novcem uveo vodu Flaviju u FlaviumFulfinium. Upravo je ovo otkriće uputilo stručnjake da se na ovoj lokaciji osim vidljivih ruševina crkve nalazi i antički grad Fulfinij. Osim otkrića grada ploča je omogućila i procjenu kada je Fulfinij dobio vodu. Kako su običaji nalagali, ploče ovakvog sadržaja obavezno su navodile ime tadašnjeg cara. No ime je bilo otučeno i to namjerno što je značilo da su politički nasljednici ovog cara naložili da njegovo ime bude osuđeno na zaborav.  Samo jedna od carevih funkcija ostala je na ploči, funkcija trajnog cenzora. Na osnovu ove funkcije ustanovilo se da je riječ o Domicijanu (punim imenom Titus Flavius Domitianus).

Bio je to posljednji car iz dinastije Flavijevaca, a vladao je u razdoblju od 81. do 96. godine. Godine 85. postao je trajni cenzor tako da je sam vodovod napravljen u razdoblju od 85. do 96. godine.

Kao sin Vespazijana skoro je cijeli život proveo u sjeni svojeg brata, Titusa. Po Vespazijanovoj smrti upravo Titus postaje nasljednikom no 81. umire zbog bolesti. Nasljeđuje ga Domician. Vladavina mu prestaje 96. godine kada je ubijen, a rimski Senat osuđuje ga na zaborav. Rimska propaganda u skladu s „osudom na zaborav“ obiluje raznim napadima na Domiciana, nerijetko ga prozivavši paranoidnim tiraninom. Modernija istraživanja ukazuju da je, bez obzira što je riječ o autokratskom vladaru, taj vladar znao što radi, te je uveo niz vrlo naprednih promjena u politiku, ekonomiju i kulturu. Politika je kurva, uvijek bila i ostala...

Izvori: Građevinar 62 (2010) (link), wikipedia

Na slici: rekonstrukcija hrama na Forumu antičkog Fulfinija (slikala edukativnu ploču na samoj lokaciji, i inače je cijeli prostor označen takvim pločama pa se lako snaći i uz malo mašte vizualizirati nekadašnji grad)Smile

swirl @ 20:30 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare