Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
četvrtak, rujan 13, 2007

Za vrijeme mojeg posjeta Svetom Petru u Šumi nekako smo došli na temu glagoljice i glagoljaša. Pala je i konstatacija da tamo nije nađen niti jedan glagoljaški zapis.

Burek (kažem ja!!!!!).  Točnije, to sam rekla nakon Svetog Petra u Šumi.
Nađoh u jednoj od knjiga prof. Branka Fučića («Iz istarske spomeničke baštine» I dio) tekst o Supetarskom ulomku.


Supetarski ulomak dobio je naziv po Svetom Petru u Šumi gdje je slučajno otkriven. Godine 1982. urušio se južni zid pavlinskog samostana (pogledaj folder Sveti Petar u Šumi). Radovi na sanaciji započeli su 1986. kada je nađen ovaj kameni ulomak s dva vidljiva reda zapisa. Prvi red je pisan ćirilicom, a drugi glagoljicom. Usporedbom oblika glagoljaških slova (zapisano je muško ime Jakov) s već datiranim natpisima ustanovljeno je da je riječ o jednom od najstarijih glagoljaških natpisa nađenih na području Istre i Kvarnera (12. st.). Oba pisma (glagoljica i ćirilica) širila su se u naše krajeve preko Makedonije, pa je nalaz ćirilice dokaz da je čak do Istre vodio «južni put» slavenske pismenosti.

Supetarski ulomak pohranjen je 1987. u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu.

swirl @ 17:54 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
srijeda, kolovoz 29, 2007

Na mjestu crkve prvo je izgrađena benediktinska crkva (1134.). Benediktinci prepuštaju crkvu pavlinima 1459. godine.
Za razliku od drugih istarskih crkvi kod kojih se osjeća snažan utjecaj talijanske arhitekture, ova pavlinska crkva (Župna crkva Sv. Petra i Pavla) u potpunosti je izgrađena pod utjecajem sjevera, a jako sliči pavlinskoj crkvi u Lepoglavi. Majstori koji su gradili crkvu nisu ni inače koristili kamen, pa ga tako nisu niti znali obrađivati. Upravo zato niti jedan od 5 oltara nije napravljen od kamena već od drva. Ukrašavanjem drveta naknadno je stvoren dojam kako je riječ o kamenim oltarima. Na primjer stupovi oltara su mramorizirani (oslikani poput mramora i stvarno djeluju kao mramor). Oltari su djelo Pavla Riedla. U crkvi su i predivne orgulje iz 1770., koje su i danas u funkciji.
Specifičnost crkve su kožne tapete ukrašene raznim, uglavnom cvjetnim motivima (vide se na slide-show).
U crkvi je, na glavnom oltaru, slika Jasnogorske gospe. Legenda kaže da su oko Božića 1721. godine iz očiju slike kapale krvave suze (i ona se vidi na slide show, zlatna osvjetljena slika ispred glavnog oltara). 
swirl @ 17:47 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
utorak, kolovoz 28, 2007

Nakon što je car Josip II zabranio pavline (post o pavlinima) zatvara se i njihov samostan u Svetom Petru u Šumi. Vlasništvo nad zgradama prelazi u privatne ruke, pa tako nekoliko puta i u više od 100 godina izgleda da je zajedničko svim vlasnicima bilo jedino – neodržavanje zgrada. Rezultat – dio zgrada porušen, a ostatak u lošem stanju.
07. srpnja 1993. pavlini se vraćaju u Sveti Petar u Šumi i započinje obnova samostana. S obzirom na ograničena financijska sredstva obnova je planirana u nekoliko faza. Za sada je skoro pa završena obnova desnog krila samostana (sliku s lijeve strane napravila sam proguravši aparat između zida i provizornih vrata, radovi su još u tijeku, ali djeluje famozno). Koliko sam shvatila u ovo će krilo smjestiti prostor za izložbe, te za kupovanje suvenira i drugih predmeta vezanih za Sveti Petar u Šumi i pavlinski red. Funkcioniranje ovog krila trebalo bi financirati daljnju obnovu samostana.
Inače, dio samostana građen je u 15. st., a dio je i stariji (izgradili su ga benediktinci, a 1459. prelazi u vlasništvo pavlina). Samostan je prvo građen kao prizemnica. Povećanjem broja pavlina cijeli kompleks trebalo je povećati pa je naknadno dodan gornji kat. Zanimljivost je da su s dvorišne strane stupovi koje vidite na katu stariji od stupova u prizemlju. Objašnjenje je vrlo jednostavno. Stupovi na katu isprva su bili u prizemlju. Dodavanjem etaže, elegantni romanički stupovi, da su ostali u prizemlju, ne bi izdržali teret dozidanog kata. Stoga su pažljivo izvađeni i dozidani na gornji kat dok su u prizemlju izgrađeni novi, jači renesansni stupovi. 
swirl @ 17:37 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 27, 2007
Kako volim vikende koje provedem u Istri. Ovaj vikend imala sam na „repertoaru“ Žminj, Sveti Petar u Šumi, Kringu i Tinjan. Započinjem sa Svetim Petrom u Šumi i u idućih nekoliko dana slijede postovi o pavlinskom samostanu, župnoj crkvi uz samostan. „Seriju“ započinjem s pavlinima.
Zahvaljujem simpatičnoj mladoj gospođici koje me je provela ovim kompleksom i čiji me je entuzijazam u kombinaciji s ljepotom samostana „prisilio“ da si dam toliko truda u pisanju ovih postova.
 
Naziv „pavlini“ red je dobio po sv. Pavlu Tebanskom kojeg se smatra prvim pustinjakom (živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće), a koji je postao uzor i zaštitnik budućih pavlina. Dakle, iz početka su i pavlini bili pustinjaci. U 13. stoljeću su ipak organizirani u svoj red čiji je osnivač bl. Euzebije Ostrogonski. Ispočetka su prozvani „Pustinjacima Svetog križa“, a tek naknadno zaštitnik reda postaje Sv. Pavle Tebanski i red se počinje zvati pavlinima. Red započinje djelovati na području današnje Mađarske i Hrvatske, a kasnije se širi i na Poljsku. Zovu ih i „bijelim fratrima“ jer nose bijeli habit.
Bili su poznati po ljekarništvu, ali su općenito imali „narodski image“ njegujući jezik i kulturu zemlje u kojoj su živjeli. U povijesti hrvatskog naroda red je osnivao škole na hrvatskom (u Lepoglavi je 1503. osnovana prva hrvatska gimnazija, a nakon toga pavlini šire broj gimnazija u nizu drugih mjesta). Protivljenje germanizaciji vjerojatno je razlog „obrušavanja“ austrijskog cara Josipa II upravo na pavline (car ih 1786. ukida). Među prvim samostanima zatvoren je baš samostan u Sv. Petru u Šumi, ali redom nestaje i ostalih pedesetak samostana koji su tada postojali u Hrvatskoj. Ukidanje pavlina preživjela su samo dva njihova samostana, oba u Poljskoj (Czestochowa i Krakow). Upravo iz njih započinje obnova reda nakon I. svjetskog rata.
Na poziv nadbiskupa Kuharića, 1972. iz Poljske u Hrvatsku dolaze 4 pavlina i to u svoj nekadašnji samostan u Kamenskom kod Karlovca. Samostan u Svetom Petru u Šumi pavlini preuzimaju 1993. Danas ih je tamo troje, jedan pavlin iz Poljske i dva iz Hrvatske.
swirl @ 18:10 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare