Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
ponedjeljak, listopad 19, 2009
 
Danas se vjeruje da je na području Istre postojalo 436 gradina. Postojanje njih 240 apsolutno je potvrđeno istraživanjima. Ostatak gradina teško je istražiti; neke lokacije nisu ispitane, neke je danas nemoguće istraživati zbog sadašnje namjene lokacije i upropaštenosti nalazišta zbog npr. obrade polja, postojanja kamenoloma...
Neka vas broj gradina ne čudi. Samo na području Pule dokazano je ili se misli da je postojalo niz gradina (Mulimenti, Valmarin, Kaštelir, Monte Grosso, današnji kaštel, Monte Zaro, Veruda, Vintijan, Stoja, Muzil, Kumpan, Valovine, Stoja - to su samo neke).
Gradine su rjeđe nastajale uz samu morsku obalu, na otocima ili poluotocima (mada ih je bilo i takvih; Poreč, Rovinj, gradine na Brijunima...). Češće su se nalazile u blizini morske obale, ali na povišenom jer je takav položaj bio sigurniji, a istodobno je omogućavao dobru kontrolu plovidbe kao i prehranjivanje stanovnika gradine ribom, školjkama... Najviše gradina postojalo je na području „Crvene Istre“. U „Sivoj Istri“ najveći broj gradina postojao je uz vodeni tok rijeke Mirne i Raše, a „Bijela Istra“ bila je najrjeđe naseljena.
Područje s najvećim brojem gradina na relativno nevelikoj površini nalazi se između  Limskog kanala i Bala. Nerijetko je gotovo svaki vrh brežulja imao svoju gradinu, a mnogi misle da ovakvo grupiranje gradina nije slučajno već namjerno. I danas se već samim pregledom na Google Earth mogu vidjeti „čudnovati“ vrhovi brežuljaka koji upućuju na zaravnjavanje vrha brežuljaka i ostatke davnih naselja.
Kako su izgledale kuće u gradinama?
Istraživanja Monkodonje, ali i nekih drugih gradina, dala su do danas napribližniji odgovor na ovo pitanje. Kod Monkodonje su otkriveni kameni ostaci kuća, kameni temelji, ali i udubine u stijeni za koje se vjeruje da su bile izdubljene kako bi se u njih stavili drveni stupovi koji su bili uporište cijele nastambe. Kuće su obično nastajale uz bedeme, tako da je bedem činio jedan njezin zid. U bedem su se u druge udubine polagale drvene grede na koje se prislanjala krovna konstrukcija. Time se vjerojatno dodatno olakšala obrana naselja jer se dobivao povećan prostor (površina krovova) s koje se moglo braniti naselje. Udubine u bedemima nisu ugrožavale sigurnost bedema koji su bili široki i nekoliko metara, najčešće građeni od unutarnjeg i vanjskog sloja slaganog krupnijeg kamenja dok bi šupljina među ova dva sloja bila popunjena sitnim kamenjem.
Na Monkodonji su otkriveni i ostaci vratnica, ognjišta, sakupljališta kišnice te izdubljenih kamenih utora kroz koje se voda s krovova prikupljala u te „cisterne“. Monkodonju (link) morate posjetiti. Osim dobro sačuvanih ostataka gradine zgodno je što su postavljene ploče s tekstom koje vas vode po gradini, tumače pojedine detalje, ali i pokazuju kako su neki djelovi gradine davno izgledali (npr. dvije rekontsrukcije izgleda nastambi u današnjem tekstu slikala sam upravo s tih ploča na Monkodonji).
Točan izgled nastambi ipak je teško rekontruirati. Dio kamene građe kasnije je iskorišten za gradnju drugih objekata. Drveni su djelovi vremenom propali. Također, rezultati istraživanja Monkodonje ne mogu garantirati da su druge gradine građene na potpuno isti način. Zbog ovakvih vrlo vjerojatnih razlika u gradnji na nekim gradinama nisu uopće otkriveni ostaci temelja nastambi pa se misli da su nastambe na tim mjestima bile građene od drva, šiblja i blata. U prilog tome svjedoče otkriveni ostaci pečene gline.
I danas se vjeruje da su istarski kažuni „ostavština davnih stanovnika Istre“. No u većem dijelu istraživanih gradina otkriven je četvrtast tlocrt nastambi. Tek u manjem broju gradina otkriveni su kružni tlocrti nastambi.
Izvor: Gradinska naselja (Gradine Istre u vremenu i prostoru), Klara Buršić Matijašić
- knjigu preporučujem svima koji žele o gradinama znati više, i meni kao amateru bila je vrlo interesantna za čitanje
swirl @ 17:58 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare