Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
ponedjeljak, ožujak 2, 2009

Među tekstovima na blogu već sam puno puta spominjala glagoljaške grafite. I uvijek mi poneki promakne jer tek kasnije u knjigama naiđem na njegovo spominjanje.
Neki grafiti izrugivali su se nekim osobama, pa su tako u Lindaru jednog popa na zidu prozvali «Ivan Sablja». Nije Sablja bio jedini, u Barbanu je spomenut pop «Panceta». Ne sumljam da je bio debeljuškast.
Barban je prepun glagoljaških grafita. U Sv. Antunu zapisano je 1508. godine kako je Venecija zauzela cijelu Istru «Zauzeše gospoda Bnetci vsu Istru». Sukob između Venecije i Austrije tih godina spominju i grafiti u Raklju i Humu. U Barbanu je i zapis iz 1587. «Žito beše pomrlo», a grafit u Sv. Jakovu spominje kako je zavladala teška oskudica žita i ulja. Sveti Antun krije zapis o velikom krvoproliću u Barbanu i zapis kojeg je 1491. ostavio Baldasar Polderštan, pa pop Vid sin Pavlov iz Like (1453.). Nepismeni su umjesto glagoljaških slova u freske znali uparati slike, pa je u Sv. Antunu crtež Barbana u vrijeme neke svečanosti. Barbanski crteži pokazuju kako je prije izgledala župna crkva, a jedan prikazuje bradatog popa glagoljaša.
U Draguću je glagoljicom zapisano kako su Uskoci zapalili Draguć. Glad spominje pop Gregorović koji je u zid Sv. Roka upisao kako je gladan pšeničnog kruha.
U Humu «politička kolumna» prati isto vijesti s bojišta, a vodio ju je uparavajući je u zid pop Šimun Greblo iz Roča. Na slici je poznati humski grafit.
U Gologorici 1567. godine čitamo kako je jaka tuča uništila cijeli urod.
Lovranski komični grafit spominje kako tamo više vole piti vino nego vodu. No nije vedar onaj grafit koji spominje naglu smrt pedesetorice ljudi u Lovranu 1588. godine.
U Bermu je netko glagoljicom upisao svoju molitvu «O Isuse, kruh andjelski, odzami od nas vsaki greh teški», a vrlo česti su i «komentari» ispod prikaza na freskama.
U Oprtlju u crkvi Sv. Silvestra isto je napisana molitva «Ovo pisa Urban žakan – za preporuk svetomu Šalvestru moli».
U Dvigradu se jedan pop glagoljaš jada «1532. Totu bi pop Mihovil z Berma, budući vele tužan, zač mi se velika nepravda činjaše va vrime ovo. Bože pomozi!».
U Pazinu je 1557. godine pop Grgur Jerković zapisao kada je imao svoju prvu misu, ali je spomenuo da je tada u Pazinu vladala «velika morija». Istu epidemiju, vjerojatno kuge ili kolere spominje grafit iz iste godine u Boljunu.
Žminjska kapela Sv. Antuna ima glagoljicom zapisane godine smrti svojih plovana. Takvi grafiti nalaze se i u nizu drugih mjesta. No grafiti spominju i smrt najbližih. U Svetvinčentu u Sv. Katarini 1575. pop Mihel Belulović spominje smrt svog oca, žakan Ivan iz Barbana u Dvigradu je grafitom obilježio smrt svog strica, u Bermu je 1552. zapisano kako je umrla Fumija, glagoljaševa djevojka, a 1551. umrla je i Anica čije je ime oca netko zapisao, ali je izgleda time otkriven nekakav skandal jer je naknadno očevo ime precrtano.
Daleko od toga da su navedeni svi grafiti, ima ih mnoštvo koje svjedoči o davnim vremenima, svjetskim događajima, malim ljudskim sudbinama...
Izvor: Iz istarske spomeničke baštine, Branko Fučić
swirl @ 18:51 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare