Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
subota, travanj 21, 2018

Na sjeveroistočnom rubu Ćićarije nalazi se Brgud, odvojkom ceste Trst – Rijeka podijeljen na Mali i Veliki Brgud. U davnini je tu postojala gradina.

U Brgudu je župna crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije iz 1855. Nakon niza zvonika kojih sam se nagledala po cijeloj Istri, ovaj zvonik je malo drugačiji. Na groblju je znatno starija crkvica, ona Svetog Nikole. Sagrađena je u 16.st., mada se u nekoliko navrata nakadno ponešto mijenjala pa je tako dobila i trijem. U sakristiji su otkriveni ostaci fresaka.

U Brgudu se slavi brgujska Kuzmova. To je tradicija nastala zbog kolere koja je desetkovala stanovništvo Brguda 1855. godine. Priča se da su se tijela pokapala van sela jer više nije bilo mjesta na groblju. Tada su se stanovnici Brguda zavjetovali Svetom Kuzmi i Damjanu da će, prestane li kolera, svake godine svečano obilježavati njihov dan. Tako je i nastala brgujska Kuzmova.

I Brgud je poznat po njegovim zvončarima, koji su nešto vedriji od ostalih zvončara.

Izvor: Zataj(e)na Istra (Srđa Orbanić, Aleksandar Žigant)

 

swirl @ 22:05 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, travanj 15, 2018



Istarski zvončić (Campanula Istriaca), zeljasta biljka iz por. zvončića (Campanulaceae). Riječ je o istarsko-kvarnerskom endemu. Nalazi se na istočnoj obali Istre, pogotovo kod Plomina, Sisola i Brseča. Ima je i na Cresu, Plavniku, Krku, Rabu, Pagu, u podnožju Velebita i kraj Jablanca. U prvoj polivini 20.st. biljka se mogla naći i na pulskoj areni.

Izvor: edukativna ploča ispred Plomina

swirl @ 09:34 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, travanj 7, 2018



.... da se u antici zvao Flanona, a po njemu se cijeli Kvarnerski zaljev zvao Sinus Flanaticus. Kasnije, u starom vijeku, koristio se naziv Liburnski zaljev, po Liburnima, prapovijesnom narodu. Liburni su živjeli od rijeke Raše duž obale sve do Ravnih kotara i rijeke Krke, te na svim otocima od Krka do Murtera. Liburnski zaljev posebno se koristio za područje između Raše i Hrvatskoga primorja, zajedno s Krkom, Cresom, Lošinjem i Rabom, a naziv se koristio ne samo u starom nego i u srednjem vijeku.

Izvor: http://www.istrapedia.hr/hrv/85/liburnski-zaljev/istra-a-z/

swirl @ 22:20 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, ožujak 31, 2018

Postoje Gornji i Donji Rukavac. Nalaze se na jugoistočnom jubu Ćićarije.  Na Gračišću, brežulju u blizini, nalazila se prapovijesna gradina.

Cijeli dan provela sam vozeći se samim rubom Ćućarije. Nailazila sam na mala ili malo veća mjesta no u većini njih crkve su velike, ponajviše smještene na brežuljku tako da dominiraju cijelim selom. Tako se na brežulju iznad Gornjeg Rukavca nalazi velika crkva Svetog Luke. Njezina povijest je poprilično interesantna. Staru crkvu spominje još 1658. generalni vikar pulskog biskupa Francesco Bartiroma koji je bio u vizitaciji tada vrlo velike kastavske župe. Na mjestu stare crkve započinje gradnja velike crkve 1875. Trošak gradnje iznosio je 11.300 forinti, a dio novaca donirao je Mate Dubrović, župnik tršćanske crkve Svetog Jakova. Mramorni glavni oltar napravljen je 1910. donacijom stanovnika Ivana Kućela i Josipa i Mate Sušnja koji se stekli imetak u Americi u potrazi za zlatom. Godine 1943. i crkva i župni stan pogođeni su granatom iz njemačkog tenka i godinama su bile ruševine. Tada se misa služila u grobljanskoj kapeli Svetog Roka iz 1856. Crkva je obnovljena tek 1980.

Kraj Gornjeg Rukavca nalazi se park šuma Lisina, omiljena šuma mnogih planinara. 

Izvor: Zataj(e)na Istra (Srđa Orbanić, Aleksandar Žigant)

 

swirl @ 15:56 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, ožujak 25, 2018


Zvoneće je vrlo poznato po njihovim zvončarima, a znatno manje po zvonejskim njivama. Zvonejske njivi prostiru se na oko 60 hektara. Čine ih mnogobrojne terasaste čestice između kojih su potporni zidovi. Poput terasastih čestica u Bakarskom zaljevu i ove u Zvoneću gotovo su obrasle. Prije nekoliko godina započeo je projekt navodnjavanja koji je omogućio i bolju obranu od požara, ali i povratak stare autohtone vrste jarbola na Zvonejske njivi. Kao što to obično biva u Hrvatskoj, da nema skupine entuzijasta ne bi bilo ni povratka jarbole u kraj. Od zaborava jarbolu su spasili članovi Udruge proizvođača grozja i vina Jarbola koji su počeli obnavljati prezide i saditi jarbolu. Od 2004. posađeno je nekoliko tisuća trsa jarbole.

Izvor: https://www.agroklub.com/vinogradarstvo/povrsine-pod-sortom-jarbolom-dobile-vodu/20921/

swirl @ 16:08 |Komentiraj | Komentari: 0