Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
subota, kolovoz 30, 2014

Juraj Julije Klović rodio se u Grižanama 1498. (umro je 1578.). Najveći je renesansni minijaturist. Na nekoliko svojih djela potpisao se kao Julio Clovio de Croazia.

S 18. godina otišao je u Italiju, prvo u službu kardinala Domenica, a potom kardinala Grimania. Kratko je radio za kralja Ljudevita II u Mađarskoj, a zatim i kao svećenik kada je ime Juraj promijenio u Julije.

Zatim se vraća u Rim i radi za kardinala Alessandra Farnesea. Upravo u ovoj fazi stupa u kontakte s mnogobrojnim doista proslavljenim umjetnicima.

Mnoga njegova djela su izgubljena, dok se većina sačuvanih čuva u trezorima zbog izuzetne vrijednosti. Prva poznata djela datiraju iz 1526. Riječ je o iluminacijama rukopisa. Najpoznatije su njegove iluminacije u djelu „Officium Virginis“, rađenim upravo za kardinala Farnesea. U rukopisu se nalazi 28 minijaturnih prizora iz Starog i Novog zavjeta, vrlo bogata dekoracija margina i okvira.

Po predaji, mogao je na noktu nacrtati cijelu Posljednju večeru.

Na slici: Grižane

Izvor: Galerija Klovićevi dvori, povodom izložbe krajem 2012. i početkom 2013. (link)

swirl @ 16:36 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, srpanj 3, 2014

  

Danas je sačuvan samo maleni dio gradskih zidina i jedna, jedina kula. No u srednjem je vijeku Bribir bio izuzetno važan. Tu se nalazilo upravno i crkveno središte tadašnje Vinodolske knežije. Bio je opasan zidinama i obrambenim kulama, a unutar zidina nalazio se i kaštel. Kaštel je srušen krajem 19.st.

U 13.st. Bribir sudjeluje u donošenju Vinodolskog zakona. Tada je u rukama obitelji Frankopan, pa zatim grofova Celjskih, pa postaje kraljevski grad Matije Korvina da bi, do pogubljenja, bio u rukama obitelji Zrinski.

Za razliku od danas, stari Bribir imao je na vrhu brežuljka sabijenu gradsku jezgru zaštićenu bedemima.

Glagoljski natpis iz 1524. govori o tome kako je na mjestu današnje velike crkve Svetog Petra i Pavla postojalo i starije crkveno zdanje. Crkva ima vrlo bogat inventar, a posebno je važan Milonjin križ. Danas se čuva u Rijeci. Križ je u 13.st. izradio majstor Milonić s Krbavskog polja, a križ su u Bribir donijeli svećenici koji su se poslije Krbavske bitke dijelom sklonili u Bribir.

U Bribiru je i kapelica Sv. Antuna Pustinjaka, a u Podskočima je crkvica Svetog Martina iz 16.st. Sagradio ju je majstor Tomaš, a na portalu nalazi se glagoljički natpis.

Za Podskoče vezana je i legenda o Sv. Jurju i Sv. Barbari. Legenda kaže da su Sv. Juraj na konju i Sveta Barbara pješice išli s kopna prema moru. Kada su stigli na rub Vinodolske kotline Sv. Juraj s konjem preskočio je cijelu dolinu i doskočio na rub kotline prema moru. Legenda kaže da su na mjestu odskoka ostali u kamenu otisci kopita, sablje i čižme dok su na mjestu doskoka Bribirci sagradili crkvicu Sv Jurja.

Sveta Barbara je išla pješic , te je pješačila do mjesta Podskoči i tu je preskočila na drugu stranu kotline. Po legendi u Podskočima ostao je trag njezine cipele i vretena, a na mjestu gdje je doskočila stanovnici su sagradili kapelicu Sv. Barbare.

swirl @ 18:13 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, lipanj 5, 2014



Legenda kaže kako je za trajanja rata s Turcima većina muškaraca iz Drivenika otišla pomoći obrani Ledenica. U Driveniku ostali su samo starci, žene i djeca, te tek nekoliko muškaraca.

Neočekivano Turci su napali i Drivenik. U njegovu obranu stale su većinom žene, i to tako uspješno da su Turci poraženi. Nisu niti znali da su ih porazile žene, a ne vojska iz Drivenika. No žene nisu izdržale, kada su Turci bili spremni na povlačenje, žene su im se počele rugati. Tek su tako Turci shvatili tko ih je porazio. I legenda kaže da su tako poludili od bijesa, iznova napali Drivenik i pobijedili.

swirl @ 23:28 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
nedjelja, lipanj 1, 2014

Ime su dobile po strmim liticama „grižama“. Povrh Grižana nalaze se ruševine još jednog frankopanskog dvorca. Lokacija je bila naseljena još u brončano i željezno doba. Imala je sve preduvjete za takvo naseljavanje – plodnu zemlju, izvore vode, zaštićen položaj gdje su „griže“ imale ključnu obrambenu ulogu.

Stari kaštel imao je nepravilan oblik dirigiran oblikom litice na kojoj je nastao. Stradao je 1323. u jakom potresu pa je nakon potresa bio obnovljen. Danas je sačuvana jedna kula, dok su ostaci jednog obrambenog zida prije nekoliko godina otklizali s litice.

U kaštelu je svojedobno stolovao knez Martin, koji je osnovao luku koja je dobila ime Crikvenica.

U Grižanama je crkva Sv. Martina, župna crkva (slika dolje desno). Sagrađena je u srednjem vijeku, o čemu svjedoče poneki djelovi crkvenog inventara te glagoljički dokumenti koji govore o obnovama crkve u prošlosti. Današnji oblik dobila je 1906.

U Belgradu je crkva Majke Božje Snježne. Sagrađena je u 16.st., na istom mjestu gdje se nalazilo još starije sakralno zdanje. Iz crkve datira vrlo vrijedan inventar, kao i jedne od najstarijih orgulja na mijeh (iz 17.st.). Naselje Belgrad, danas napušteno, 1462. darovano je crikveničkim pavlinima, a od 1463. tu se, kao i u Grižanama, smjestio kaptol Modruško-krbavske biskupije. U crkvu se ulazi kroz zvonik. Iznad ulaza nalazi se natpis na glagoljici. Tako znamo da je crkvu dao sagraditi pop Mikula Mužević, dok je svetište napravio Baštjan Brinker.

Stari dio Grižana, mada malen, čini nekoliko uskih uličica primorskog štiha.

Uz cestu koja vodi kroz Grižane nalazi se trg s parkićem. Sjećajući se hrabrih ljudi koji su dali svoje živote za Hrvatsku, kako u 2. svjetskom ratu tako i u Domovinskom ratu, Grižanci su podigli spomenike. Popis imena stradalih ogroman je, prestrašan za tako malo mjesto.

No sjećaju se stanovnici i Jurja Julija Klovića, ali i svih žena koje su u brentama na leđima dolazile ovdje po vodu. Tako su na maleni trg prožet poviješću smjestili i spomenik Kloviću (slika dolje u sredini) i kip žene s brentom (slika dolje lijevo).

  


swirl @ 10:39 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, svibanj 25, 2014

  

Vozite li od Drivenika prema Grižanama proći ćete kroz Tribalj. Nije ga teško prepoznati, tu je veliko Tribaljsko jezero, raj za ribiče. Mada je najpoznatije po šaranu, u jezeru su i neke druge ribe. Jezero ima dubinu do 4 metra, 22 ribolovne uređene pozicije, a veličina mu je 41 ha. Za dobivanje dozvole za pecanje potrebno je javiti se Ribolovnom društvu Šaran.

Kada se gradila cesta za Tribalj 1902. na lokaciji Stranče otkriveni su ostaci starohrvatske nekropole. Grobovi su iz razdoblja od 8. do 11.st. Po bogatstvu nalaza Stranče je po vrijednosti druga nekropola u Hrvatskoj, dok su mnogobrojne ogrlice, prstenje, uporabni predmeti iz svakodnevice starih Hrvata pohranjeni u Povijesnom i pomorskom muzeju u Rijeci.

U mjestu je crkva Pohođenja BDM Elizabeti. U crkvi se sudilo prema Vinodolskom zakonu, a povijesni dokumenti spominju je još 1323. Današnji izgled crkva je dobila u 19.st.

Slike: pogled na Tribalj s vidikovca Pridva

swirl @ 00:09 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, svibanj 17, 2014

06. siječnja 1288. u franskopanskom kaštelu u Novom Vinodolskom, pred knezom Leonardom, okupila se komisija od 42 člana iz devet tadašnjih vinodolskih gradova – općina; Grobnika, Bakra, Trsata, Hreljina, Drivenika, Grižana, Bribira, Ledenica i Novigrada (današnjeg Novog Vinodolskog).

Članovi komisije popisali su sve običajne zakone koji su se do tada primjenjivali i za koje su uopće znali. Tako je nastao Vinodolski zakonik, najstariji cjelovito sačuvan dokument koji sadrži običajno pravo (od njega je starija samo Ruska pravda napisana u razdoblju od 11. do 13.st.).

Dok je izvorni dokument nastao 1288. pisan ustavnom glagoljicom, Vinodolski zakonik je prijepis izvornog dokumenta, nastao u 16.st. glagoljičnim kurzivom.   Rukopis se do 19. st. čuvao u arhivi modruškog kaptola u Novom Vinodolskom, kada je prešao u vlasništvo Edvarda Mrzljaka, nadsavjetnika hrvatsko-slavonskog ravnateljstva. Godine 1851. Mrzljak je poklonio rukopis Narodnom muzeju u Zagrebu.

Vinodolski zakon regulirao je pravila ponašanja, propisivao globe, definirao prava i obaveze feudalaca i podanika te je dijelom čak i štitio slabiju stranu. U pojedinim djelovima zakonskim je odredbama zaštitio žene.

Zakon je samo u dva slučaja propisivao smrtnu kaznu: vračarama koje nisu mogli platiti kaznu ili osobama koje su ponavljale zločin paležom.

Za razliku od niza onodobnih zakona, Vinodolski zakonik nije predviđao mučenje.

Na slici: Novi Vinodolski

swirl @ 14:14 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, svibanj 14, 2014

Dolazite li starom cestom iz pravca Hreljina, u Križišću je raskršće na kojem morate skrenuti za Drivenik. Istom cestom možete doći ćete sve do Novog Vinodolskog.

Dok se današnje mjesto Drivenik nalazi u nizini, stari grad Drivenik nalazi se povrh današnjeg naselja, na brežuljku. U starom gradu nalaze se srednjevjekovni kaštel, stara škola, groblje, crkva Sv. Dujma i crkva Sv. Stjepana, uz svega nekoliko sačuvanih kuća.

Brežuljak je bio naseljen još u prapovijesti, njegov položaj bio je idealan za sigurno naselje. Današnji stari grad datira iz srednjeg vijeka kada je imao ulogu zaštite prometnog pravca kroz Vinodol. Bela IV darovnicom je poklonio kaštel knezovima Krčkim, naknadno prozvanim Frankopanima. Stanovnici Drivenika potpisnici su i Vinodolskog zakona, godine 1288.

Godine 1671. Habsburgovci su pogubili Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, čime Drivenik prelazi u ruke austro-ugarske komore, čime mu značaj počinje padati.

Polovicom 18.st. gradi se cesta Bakar – Novi Vinodolski, naselje na brežuljku postaje nezgodno za njegove stanovnike koji se redom spuštaju u podnožje brežuljka, uz samu prometnicu.

Frankopanski kaštel u Driveniku jedan je od najsačuvanijih. Sačuvane su i njegove zidine i obrambene kule. Nekada se oko starog Drivenika nalazio i obrambeni zid kojim se štitilo naselje, utvrda i stambene kuće starih driveničkih stanovnika. Pretpostavlja se da je župna crkva bila van gradskih zidina. Kaštel je sagrađen u 13.st., no naravno da se u stoljećima koja slijede mijenjao. Manje više današnji oblik nastao je u 15.st.

Osim utvrde na brežuljku je i župna crkva Svetog Dujma. Sagrađena je u 12.st., no kako to već biva, naknadno je na mjestu najstarije crkve sagrađeno i novije zdanje. Trobrodna današnja crkva sagrađena je 1821., dok je zvonik iz 1806. Po predaji, ispod glavne crkvene lađe nalaze se katakombe u koje se nekog moglo ući iz objekta koji je postojao u blizini crkve.

Osim župne crkve tu je i crkva Sv. Stjepana. Stariji sakralni objekt sagrađen ja na ovom mjestu u 13.st. dok je današnja gotička crkva iz 15.st. Vrijedan interijer crkve, drivenička Pieta i zlatni oltari iz 17.st. danas se nalaze u Muzeju za umjetnost i obrt.

Osim vrlo lijepog starog Drivenika bio je gušt vidjeti njegove stanovnike kako s puno ljubavi i truda dotjeruju svoj stari grad. Naime, par dana nakon toga uslijedila je manifestacija „Drivenik – čuvar kroz povijest“. Čak sedam udruga učestovalo je u dočaravanju života u srednjem vijeku brojnim posjetiocima; od svakodnevice pa do ratovanja. Bilo je tu i borbe s Turcima, ugođaja srednjevjekovnih zabava, turnira u streličarstvu. Riječ je o manifestaciji koja se prvi put održala prošle godine, a već druga, ovogodišnja pripredba, privukla je nekoliko tisuća gostiju. 

 

  

swirl @ 22:32 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, svibanj 11, 2014

 

Kada „mudro“ odaberete upravo Praznik rada za jednodnevni izlet na Krk, pa kod Hreljina ugledate dugačku kolonu automobila koji čekaju na ulazak na Krčki most tada se učas stvori novi, izmijenjeni plan izleta.

Tako smo se „skinuli“ s brze ceste na Hreljinu, popili kavicu u Križišću i nastavili zaleđem sve do Novog Vinodolskog.

Izlet će vas voditi do niza Franskopanskih kaštela, do jezera u Triblju, vidikovaca, lijepih pejzaža koji su tako blizu Novoga, Crikvenice, a tako potpuno drugačiji.

Na žalost, dan je prekratak za sve što je vrijedno posjetiti, no i opet dovoljno dug da u njemu uživate i da se navečer vratite kući umorni i zaspite „ko top“.

Na području nekadašnje Vinodolske knežije nalazilo se čak 9 kaštela, a u današnjem Vinodolu ima ih 4: Drivenik, Grižane, Badanj i Bribir. Osim što je izlet u znaku Frankopanskih kaštela, u znaku je i vidikovaca.

Dok su na području grada Novog Vinodolskog 3 vidikovca (Gradina, Sviba i Kuk) po putu do Novog Vinodolskog nalaze se još 3. Vidikovac Mahavica je iznad Drivenika, Pridva je iznad Grižana i Triblja, a Slipica iznad Bribira.

Put nas je naveo na vidikovac Pridva. I to kakav put Surprised. Na početku cestice za vidikovac stoji oznaka kako je riječ o opasnoj cesti. Optimističan zaključak bio je – opasnost je u mogućim odronima kamenja. Poslije smo zašutili, uz knedlu u grlu. Cesta je asfaltirana, no izrazito uska tako da je nemoguće da se mimoiđu dva auta. Tu i tamo, no uz veće razdaljine, postoji malo proširenje. Srećom nismo trebali proširenja za mimoilaženje auta. U čemu je problem? Cesta je uska i bez zaštite, a ispod je strmina, otprilike 90 stupnjeva. Bilo me je strah uopće gledati igdje osim na cestu. 

Sama Pridva je na nadmorskoj visini od 573 metara. Priroda je nedirnuta, a pogled je predivan; more, brda, Učka, Krčki most, .... Preporučila bih vidikovac, ali ne za odlazak automobilom već onim više sportskim tipovima za odlazak pješice, biciklima ili kako god.

Na slikama: lijevo - samo maleni djelić pogleda s Pridve, desno - dio cestice (ovaj dio ima zaštitu)

swirl @ 16:24 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare