Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
ponedjeljak, kolovoz 19, 2013

Već sam pisala o tome kako se antička Pula opskrbljivala vodom (vidi tekst Antička Pula i voda“ (link)).

U mnogočemu me antičko razdoblje fascinira, pa tako i po pitanju vodoopskrbe. Mnoge bogate obitelji u antici imale su vodu u samoj kući, u vrtovima su nerijetko postojale fontane, postojale su terme; i javne i privatne. Kako bi se tako nešto moglo realizirati, sistem vodoopskrbe bio je savršen. Ovako dobra vodoopskrba zamrla je u Europi negdje u 8.st., bila uglavnom neriješena kroz srednji vijek, a počela se opet suvislo rješavati tek u 19.st.

Koliku je važnost stari Rim posvećivao vodi vidi se i po činjenici da osmo poglavlje Vitruvijeg djela „Deset knjiga o arhitekturi“ govori o tome kako se voda traži, sakuplja kišnica, kako se rade vodovodni sistemi, izgrađuju na najbolji način vodospreme… Rimski arhitekt Vitruvije Polion napisao ih je negdje 25.g.p.n.e. Vitruvije je čak išao tako daleko da je navodio omjere materijala koji su najbolji za izradu cisterni. Navodio je i predlagao da se po nekoliko cisterni radi jedna do druge, na različitim visinama. Time se voda iz najviše cisterne pretakala u onu nižu, pri čemu se prolaskom kroz pješčane filtre voda pročišćavala.

Do danas se zna za 50 antičkih cisterni na samom jugu Istre. Kada nema dovoljno izvora pitke vode, naravno da je od suštinske važnosti bila izgradnja vodosprema – cisterni. Kišnica s krovova sakupljala se i čuvala u cisternama te nerijetko razvodila do mjesta gsje je bila potrebna. Antičke cisterne se i danas vide na mnogim antičkim lokalitetima. Bile su obložene hidrauličkom žbukom, dno im je bilo popločeno keramičkim pločicama ili kamenim škriljama. Često su imale bočne manje otvore u koje se taložilo onečišćenje. Dok danas na većini lokaliteta vidimo samo cisterne, u antici su one bile natkrivene, najčešće bačvastim svodom. Na taj se način onemogućavalo zagađenje vode, ali se i čuvala temperatura vode od vanjskih utjecaja. Iz nekolicine istarskih cisterni olovne su cijevi vodile vodu do krajnjeg korisnika.

Velika i raskošna brijunska vila u zaljevu Verige (link) imala je čak tri cisterne. No i sam kompleks vile bio je jako velik, oko cijelog zaljeva Verige. Na rezidencijalnom dijelu vile nalazila se najveća cisterna (na slici), ujedno i najveća antička cisterna otkrivena u Istri. Kapacitet joj je bio 800 m3. Na Brijunima su cisterne otkrivene i u Kastrumu, na Malom Brijunu i na lokalitetu Gradina.

U Valbandonu je također postojala raskošna antička vila koja je imala dvije cisterne. Bile su povezane pa se voda iz jedne prelijevala u drugu. Velika cisterna otkrivena je i na Dragoneri (link). Čak tri cisterne otkrivene su na Stanciji Peličeti (link). Sama vila nije bila toliko velika, koliko npr. vila u zaljevu Verige. No činjenica da je imala čak tri cisterne upućuje na veliku potrošnju vode njezinih stanovnika, kako za njihove potrebe tako i za potrebe proizvodnje maslinovog ulja i poljoprivrede.

Izvor: Fažanski libar 5 

swirl @ 20:58 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare