Moja Istra
Cvergla blog
Arhiva
Moja e-mail adresa:
Blog
subota, veljača 4, 2012

U nekoliko navrata spominjala sam uskoke i „Uskočki rat“.

U 15.st. Bosnom su ovladali Osmanlije, a tadašnji prostor Hrvatske postaje prva linija obrane kršćanstva pred Turcima.

Osvajanje Turaka dovelo je i do velikog broja prebjega u naše krajeve, prvenstveno kršćana iz Bosne. U Dalmaciji su ih prozvali uskocima. Uglavnom su uskoci dolazili prema tvrđavi Klis. Kada su 1537. godine Turci osvojili Klis uskoci odlaze prema Senju i Senj postaje novo uskočko uporište.

Turci su bili poznati po svireposti, pljačkama, izuzetno krvavom ratovanju.

Svaki osvajački pohod Turaka imao je za cilj pokrasti što više stoke, porobiti što više ljudi i opljačkati što više vrijednosti. Dvije obrambene linije prema Osmanlijama na početku nisu pokazivale zadovoljavajući učinak i cijelo ovo granično područje stalno je bilo pod turskim napadima. Jednostavno rečeno - strategija obrane nije bila prilagođena tipu neprijatelja. S vremenom i uskoci mijenjaju način borbe te uz njihovu hrabrost postaju slični neprijatelju, skloni krvavim odmazdama i pljački, dok granično područje postaje područje stalnih napada i pljački obaju strana. 

I dok je puno ljepše shvaćati uskoke isključivo braniteljima kršćanstva i prvim organiziranim etničkim (hrvatskim) pokretom, a čemu su skloni jedni povjesničari, drugi ipak ovome dodaju i uskočku pljačkašku „notu“. Uskoci su u svojoj borbi davali veliku podršku kraljevskoj dinastiji Habsburgovaca u ratovima protiv Osmanlija, ali su zatim uvučeni i u drugi sukob – sukob Habsburgovaca s Mlečanima. U skladu s onim „politika je kurva“ čak su i Mlečani ispočetka podupirali uskoke u borbi protiv Osmanlija. No u fazama kada je vladao mir između Mlečana i Turaka naravno da je takva podrška nestajala (u takvoj jednoj fazi je pao i Klis).

Kada se stabilizirao mir s Turcima, Mlečani su svojim brodovima prevozili i tursku robu pa su napadi uskoka na brodove s ciljem pljačke Turaka postali u stvari pljačka mletačkih brodova.

Mlečani su u nekoliko navrata tražili od Habsburške Monarhije sređivanje pitanja uskoka do čega ne dolazi i konačno… izbija Uskočki rat. Najviše je pogodio Istru i dolinu Soče, a obilježen je prodiranjem uskoka na mletačko područje, ubojstvima, pljačkama stoke i svega što im se našlo na putu, otimanjem ljudi, strahom zbog čega je niz ljudi u područjima napada ostavljalo svoje domove i prebjeglo u sigurnije djelove Istre. Uskočki rat, bez obzira što je relativno brzo završen (mir u Madridu i Parizu 1617. nakon čega je nadvojvoda Ferdinand raselio uskoke iz Senja) ostavio je Istru doslovce opustošenom i ona se nakon rata oporavljala desetljećima. Ovaj rat se u Istri sveo na direktan sukob Mlečana i Habsburgovaca gdje je s obje strane u ratu sudjelovao domaći narod, Hrvati. Tako su za tuđe interese Hrvati međusobno ratovali. Mir u Istri nastupio je tek negdje 1618., 8 mjeseci nakon potpisivanja mira u Madridu. Dovoljno je reći da je oko 50% stanovnika Istre nestalo (ubijeno, raseljeno), a nestalo je i oko 80% stočnog fonda Istre dok je niz istarskih sela spaljeno.

Na slici: Motovun

swirl @ 16:41 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare